Za Srpska pravoslavnu crkvu i njene vjernike danas je Velika subota, ili Strašna subota, koja predstavlja posljednji dan žalosti u nedjelji stradanja Isusa Hrista.
Pravoslavni vjernici vjeruju da je Hristos bio toga dana u grobu Tijelom, a da je duhom bio u Adu, a u isto vrijeme na prijestolu bio sa Ocem i Duhom samim tim što je On sveprisutni Bog, neodvojiv od druga dva lica Svete Trojice.
Na taj dan je Isus pokazao da je došao kraj starom vijeku koji je bio obilježen svetkovanjem subotnjeg dana, i otpočeo novi vijek u kome se svetkuje dan Njegovog Vaskrsenja.
Početak vaskršnjeg slavlja oglašava se zvonima na pravoslavnim hramovima koja prvi put zvone posle dana žalosti kada se, umesto liturgija, služe carski časovi, a bogosluženja najavljuju drvenim klepalima.
Šta treba raditi na Veliku subotu?
Običaji nalažu da posljednji dan nedjelje žalosti treba provesti u miru i tišini, uz molitvu i post. Zarad blagostanja dobro je učiniti neko humano djelo. Siromašnima udijelite hranu ili nešto novca što će vam se, prema vjerovanju, višestruko vratiti. Žene bi posebno trebalo da obrate pažnju na svoje aktivnosti, a naročito da izbjegnu bilo kakav ručni rad. Muškarci takođe na Veliku subotu ne rade teške radove u polju.
Prema običajima, postoji 10 stavki koje bi trebalo ispoštovati na ovaj veliki praznik kako bi zavladala sreća u porodičnom domu.
- Dan bi trebalo provesti u tišini, molitvama, uz posnu hranu;
- Trebalo bi poraniti i završiti sve poslove neophodne za doček i proslavu velikog praznika;
- Očistite kuću, takođe rano ujutru;
- Nemojte ništa da šijete, krpite i slično, a vjeruje se da tog dana ne treba ništa raditi u bašti ili polju;
- Umijesite kolače koje ćete jesti za Uskrs;
- Ukoliko niste već ofarbali jaja, to možete uraditi danas;
- Uveče se jede samo hleb i pije samo voda.
- Ako ste u mogućnosti, idite na ponoćnu liturgiju kojom se završavaju dani žalosti.
- Za odlazak na ponoćnu liturgiju možete da obučete i svijetlu odjeću jer će se i sveštenici u pravoslavnim hramovima u znak vaskršnje radosti i pobjede nad smrću, presvući u svijetle odežde.
- Učinite neko dobro ddelo.
Šta se radi sa starom čuvarkućom?
Prvo jaje koje se ofarba na Veliki petak zove se čuvarkuća i može se reći da je ono “najvažnije” uskršnje jaje jer štiti ukućane od bolesti i zla. Ono se čuva u kući do sljedeće godine, kada se zamijeni novom čuvarkućom.
Postoje običaji da kada se sljedećeg Uskrsa ofarba novo crveno jaje, stara čuvarkuća se pusti niz rijeku, da voda odnese zlo, bolesti, svu nesreću koju je prvo crveno jaje godinu dana umjesto ukućana prihvatalo.
Ako rijeke nema u mjestu gdje živite, jaja se baca što dalje od kuće, a po nekim običajima se i spali.