Međunarodni dan čaja je prilika da se proslavi kulturno naslijeđe, zdravstvene prednosti i ekonomski značaj čaja, istovremeno radeći na tome da njegova proizvodnja bude održiva „od polja do šoljice“, obezbjeđujući benefite za društvo i očuvanu životnu sredinu koji se nastavljaju generacijama.
Čaj je najšire konzumirano piće na svetu, odmah iza vode, a očekuje se da će njegova potrošnja sve više rasti zbog zdravstvenih benefita koje pruža kao i raznovrsnosti ukusa. Čaj je nastao prije više hiljada godina u Kini, gdje se koristio u medicini. Sada se listovi čaja uzgajaju širom svijeta, a napitak ima ogromnu popularnost. Ovde mislimo na čaj koji se dobija od listova biljke čaja (Camelliae Sinensis). Postoji više od 3.000 vrsta čajeva, ali četiri se izdvajaju: zeleni, crni, bijeli i ulong. Zahvaljujući moćnim antioksidansima njihovo redovno konzumiranje može smanjiti rizik od srčanog udara, pojačava hidrataciju i pomaže u gubitku težine i još mnogo toga.
Ujedinjene Nacije su krajem 2019. godine uvele da se 21. maj obilježava kao Međunarodni dan čaja zbog važnosti ove biljke. Pogledajte kratak video koji su UN napravile za obilježavanje ovog dana.
Čaj je zimzelena biljka koja posebno voli tropsku klimu i više nadmorske visine. Uprkos tome što ima četiri osnovne sorte, sav čaj se dobija od biljke Camellia Sinensis. Varijacije u izgledu, ukusu i mirisu su određene načinom na koji se listovi obrađuju. Listovi se obično beru ručno zbog svoje krhkosti. Kada se uberu, počinju da tamne jer gube višak vode. Izlaganje toploti zaustavlja ovaj proces. Tačka u kojoj proizvođači uvode toplotu određuje sortu čaja – bijeli, zeleni, ulong ili crni.
Uzgajanje čaja uglavnom je rasprostranjeno u siromašnijim dijelovima Azije i Afrike. Pri tome 60% od ukupno proizvedenog čaja dolazi od malih proizvođača. Ugrožavanje biodiverziteta i ekosistema, prekomjerna upotreba pesticida, male zarade, dječiji i prinudni rad, neadekvatni uslovi rada i diskriminacija samo su neki od problema koji su prisutni na farmama za uzgoj čaja. Pored toga uzgajanje čaja je zahtjevan proces jer je biljka veoma osjetljiva na promjene uslova uzgoja. Klimatske promjene koje sa sobom nose promjene u temperaturama i obrascima padavina, sa više poplava i suša, već utiču na prinose, kvalitet i cijene čaja, smanjuju prihode i ugrožavaju živote u ruralnim predjelima. Očekuje se da će se ove klimatske promjene intenzivirati, što će zahtijevati hitne mjere prilagođavanja. Kako bi se ovi problemi spriječili potrebno je da se proizvodnja čaja obavlja na održiv način.
Međunarodne organizacije kao što su Fairtrade ili Rainforest Alliance igraju važnu ulogu u održivoj proizvodnji čaja. One podržavaju poljoprivrednike u pretvaranju svojih farmi u profitabilna, otporna preduzeća koja poštuju radnike i zemlju. Kroz obuke se promovišu poljoprivredne tehnike osmišljene da pomognu farmama da se prilagode klimatskim promenama i zaštite zemljište za buduće generacije, uz istovremeno poboljšanje prihoda porodica koje uzgajaju čaj. Da bi zadovoljile kriterijume ovih organizacija farme obično moraju da prolaze godišnje revizije prema rigoroznim standardima sa detaljnim ekološkim, ekonomskim i društvenim zahtevima. Nakon toga proizvodi sa ovakvih farmi mogu da dobiju odgovarajući žig na svom pakovanju, pa potrošači na osnovu njih mogu znati da čaj koji kupuju dolazi iz održivih izvora. Kada sljedeći put budete kupovali čaj pogledajte da li se na pakovanju nalaze Fairtrade ili Rainforest Alliance logotipi.
