Bosna i Hercegovina upravo je propustila još jednu šansu za nastavak evropskog puta, s obzirom na to da sada ni formalno nema vremena da se pripremi materijal za Savjet za opšte poslove, koji se održava naredni utorak, i Evropski savjet, koji se održava naredni četvrtak i petak.
Čak i da se BiH ne nalazi u krizi vlasti, koja je počela raskidom koalicije SNSD-HDZ-“trojka” na nivou BiH, ne bi postojala mogućnost da BiH napravi naredni korak, jer i dalje nisu usvojeni ključni zakoni koji su neophodni za nastavak evropskog puta.
Podsjećanja radi, preostali uslovi za organizovanje prve međuvladine konferencije između EU i BiH su imenovanje glavnog pregovarača s EU, imenovanje nacionalnog koordinatora za IPA, usvajanje nacionalnog programa za evropske integracije, formiranje odjeljenja za integritet pri VSTS-u, usvajanje zakona o sudovima, usklađivanje vizne politike s EU, kao i usvajanje strategije upravljanja granicom.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da su najvažniji uslovi koje EU očekuje usvajanje preostalih zakona, imenovanje glavnog pregovarača i imenovanje koordinatora za evropske fondove. Ćerimagić, međutim, ističe da ima informacije da je Evropska komisija bila spremna da kao znak dobre volje preda Vijeću Nacrt pregovaračkog okvira ako BiH ispuni barem dio preuzetih obaveza.
“Ali uzimajući situaciju u BiH i činjenicu da danas niko ne može reći da će većina koja je postojala nastaviti da funkcioniše i da će zakoni koje je usvojio Savjet ministara biti na dnevnom redu, ali i uopšte da li će usvojeni zakoni biti u skladu s onim što EU očekuje jer se o tome u javnosti u nisu nikad oglasili, teško je očekivati bilo šta pozitivno”, ističe on.
Dodaje da bi prva naredna realna šansa za odluku o početku pregovora mogla biti na junskom zasjedanju Savjeta.
“Evropska komisija i Vijeće dogovorili su da politika proširenja i odluke koje se odnose na proširenje budu konstantno na agendi, što znači da bi se mogle razmatrati svaka tri mjeseca”, naglašava on, uz napomenu da je ranije u praksi politika proširenja bila na dnevnom redu ili dva puta godišnje, odnosno u martu i decembru, ili samo jednom godišnje, odnosno u decembru. To, prema njegovom mišljenju, govori da je proširenje mnogo značajnije na evropskoj agendi nego što je to bilo u prošlosti.
U međuvremenu, druge zemlje u procesu proširenja ispunjavaju uslove i približavaju se ciljevima definisanim u politici proširenja. Tako, na primjer, sve zemlje regiona, osim BiH, ušle su u evropski Plan rasta vrijedan šest milijardi evra, a Evropska komisija i Ukrajina pripremaju nove instrumente pomoći toj zemlji.
Za Ukrajinu EU je odvojila 50 milijardi evra, a prema izvještajima iz Brisela, Ukrajina ispunjava svoj dio obaveza. Tranša koja se sad implementira za tu zemlju vrijedna je 1,6 milijardi evra, a rok za slanje ponuda je 22. april.
“Ovaj poziv ohrabruje partnere da preuzmu više rizika i daju grantove preduzećima u ratom pogođenim područjima, kao i ratnim veteranima, raseljenim licima i izbjeglicama koji se vraćaju u Ukrajinu nakon što su pobjegli od proširene ruske invazije 2022. godine. Takođe, daje prioritet podršci za mikro preduzeća, start-apove i biznise koje vode žene i male farme, mlade ljude. Osim toga, poziv olakšava pristup finansijama za industriju deminiranja i osnažuje poljoprivrednike i agrobiznis da učestvuju u naporima deminiranja”, kažu u Evropskoj komisiji.
/Nezavisne/