Bosna i Hercegovina bi prije kraja godine mogla dobiti kandidaturu za članstvo u EU, međutim uslovi su da državne institucije profunkcionišu, da počne rješavanje 14 ključnih prioriteta i da demonstrira usklađivanje svoje spoljne politike sa spoljnom politikom EU, saznaju “Nezavisne“.
Ova informacija i nije veliko iznenađenje imajući u vidu izjave koje su evropski zvaničnici davali u proteklo vrijeme, otkad je počeo rat u Ukrajini, jer EU želi da demonstrira da ima punu kontrolu i uticaj u našem regionu.
Posljednja u nizu takvih izjava došla je od Analene Berbok, njemačke ministarke spoljnih poslova, prilikom njene posjete Sarajevu.
“Došla sam s jasnom porukom: Njemačka će ovdje, u vašoj zemlji i na zapadnom Balkanu pokazati više prisutnosti. Zbog toga smo prvi put imenovali posebnog izaslanika Vlade Njemačke za zapadni Balkan”, rekla je ona.
Podsjećanja radi, “Nezavisne” su prve ekskluzivno javile da je Manuel Saracin, političar iz partije Zelenih, imenovan na ovu poziciju, desetak dana prije njegove zvanične potvrde.
Berbokova je na pres-konferenciji u Sarajevu izjavila da će Saracinov zadatak biti da zapadni Balkan drži visoko na njemačkoj agendi. Ona je istakla da je jedini razlog da je na zapadni Balkan došla sada činjenica da je u Ukrajini rat. Podsjećanja radi, upravo su “Nezavisne” pisale da Njemačka planira jači angažman u regionu kako bi spriječila prelijevanje krize iz Ukrajine na ovaj region.
“Nezavisne” su prošle godine prve u BiH najavile samit između ruskog i američkog predsjednika, a upravo je Njemačka snažno insistirala da dođe do dogovora velikih sila. Međutim, nakon što su pregovori propali, a Rusija počela vojnu akciju u Ukrajini, došlo je do potpunog geopolitičkog preokreta u Njemačkoj, koji se sada odražava i na naš region.
Što se tiče kandidature za BiH, kako saznajemo, u Njemačkoj smatraju da će sada biti lakše uvjeriti skeptičnije članice EU, poput Nizozemske i Francuske, da se taj proces ubrza, posebno imajući u vidu da će jače prisustvo Zapada i kroz diplomatsku aktivnost i kroz prisustvo EUFOR-a dodatno motivisati domaće političare da se posvete reformama, posebno onim iz 14 prioriteta Evropske komisije.
Faris Kočan, ekspert za proširenje i zapadni Balkan iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da je samo prije petnaestak dana ubrzanje procesa pristupanja BiH EU bilo nezamislivo, ali da je Ukrajina sve promijenila.
“Kandidatski status bi bio jako dobar signal i relativno neproblematičan za EU, jer zeleno svjetlo ne znači ništa drugo osim proces dugog pregovaranja. Tako da u tom smislu je to realno, ali ne mogu u ovom trenutku reći hoće li za taj kandidatski status biti važnija Rusija ili vraćanje predstavnika RS u državne institucije”, smatra on.
S druge, pak, strane, Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, skeptičan je da će BiH do kraja godine uspjeti doći do kandidatskog statusa.
“U ovom trenutku ne vidim naznake da bi Evropska komisija mogla promijeniti svoju raniju poziciju, a zemlje članice još manje. Umjesto traženja kandidatskog statusa, BiH kao i sve zemlje zapadnog Balkana bi učinile i sebi i EU uslugu ukoliko bi baš u ovom trenutku tražile pojašnjenje od EU šta je to realni, ostvarivi i međusobno korisni cilj kojem zemlje regiona mogu da teže i koji mogu ostvariti ako provode reforme i usklađuju se sa EU, u narednih pet do sedam godina”, kaže on za “Nezavisne”.
Ćerimagić kaže da je BiH trebalo još prije desetak godina da dobije kandidatski status i otvori pregovore o članstvu.
“EU je već kazala vlastima u BiH da bi uz usvajanje tri zakona vezana za pravosuđe i borbu protiv korupcije, provedbu izmjena Izbornog zakona i s time povezanih ustavnih promjena, BiH mogla računati na preporuku Europske komisije o kandidatskom statusu za BiH. Onda bi se zemlje članice EU jednoglasno morale saglasiti da takvu odluku i donesu”, kaže on.
Napredak ka Evropskoj uniji komentarisao je i Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, nakon sastanka s Oliverom Varheljijem, evropskim komesarom za proširenje, istakavši da od ubrzanog članstva BiH u EU nema ništa.
“Varhelji insistira na funkcionalnosti u BiH kako bi EU mogla da nastavi sa svojim razvojnim projektima. Jasno je rečeno, ako budu primorani, da to neće biti samo kažnjavanje Republike Srpske, nego obustava pomoći za BiH, što je razlog da sjednemo i raščistimo u BiH neke stvari”, rekao je Dodik.
(Nezavisne)