Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden održao je u četvrtak svoj prvi vanjskopolitički govor od stupanja na dužnost.
Oblikovao ga je tako da bude “resetovanje” američke vanjske politike nakon četiri godine vladavine Donalda Trumpa, obvezujući se na ponovno jačanje međunarodnih saveza te naglašavajući važnost demokratskih vrijednosti.
Britanski BBC analizira šta zapravo znači ova Bidenova promjena u odnosu na Trumpovu vanjsku politiku.
Promjena stava prema Rusiji
Ubrzo nakon što je Biden započeo svoj govor, izgovorio je rečenicu kojoj je suđeno da postane naslov u medijima.
“Jasno sam rekao predsjedniku Vladimiru Putinu, na način koji se vrlo razlikovao od mog prethodnika, da su dani kada su Sjedinjene Države okretale glavu od ruskih agresivnih akcija … završeni”, rekao je Biden.
BBC navodi da je ovo ključna promjena u odnosu na Trumpa koji je izbjegavao kritikovati ruskog predsjednika.
Biden je, ipak, dao signal da je spreman sarađivati s Moskvom na područjima od zajedničkog interesa, poput sprječavanja nuklearnog rata. Dvojica čelnika ovih dana su se dogovorili da produže posljednji preostali ugovor o kontroli naoružanja.
No, obećao je da će Vladimira Putina smatrati odgovornim za cyber napade i uplitanje u američke izbore, te pozvao na oslobađanje ruskog opozicionara Alekseja Navaljnog.
Iran više nije “korijen zla”
Bidenov govor bio je značajan po onome što nije rekao – nije spomenuo Iran. To je velika promjena, s obzirom na to da je, primjera radi, Trumpov državni sekretar Mike Pompeo tvrdio da je Teheran “korijen zla” na Bliskom istoku.
To ne znači da nova administracija ne doživljava Iran kao problem koji se mora hitno riješiti. Vjeruje se da je Islamska Republika danas puno bliže trenutku kada će imati nuklearnu bombu otkako se Trump povukao iz sporazuma kojim se ograničava iranski nuklearni program.
Bidenova administracija još smišlja kako će riješiti ovu krizu. U međuvremenu, Biden ne gleda na regiju kroz prizmu Irana.
Ono što je najvažnije, najavio je prestanak podrške vojnoj ofanzivi Saudijske Arabije u Jemenu. Biden je naglasio da je rat u Jemenu doveo do najgore svjetske humanitarne katastrofe.
Drugačiji pristup sloganu “Amerika na prvom mjestu”
Biden se možda neće složiti s Trumpom u vezi s položajem Amerike u svijetu, ali Amerikance ipak stavlja na prvo mjesto. On i njegovi dužnosnici govore o vanjskoj politici koja koristi američkim radnicima, koja štiti njihov posao i plaće.
“Više nema uočljive granice između vanjske i unutrašnje politike. Svaku akciju u našem ponašanju u inostranstvu moramo preduzimati misleći na američke radnike”, rekao je Biden.
Takođe se vratio viziji Sjedinjenih Država kao migrantske nacije, obećavši da će prihvatiti još izbjeglica. Rekao je da će povećati broj migranata koje će primiti na 125.000 godišnje nakon što ga je Trump smanjio na 15.000.
Ponašanjem na vlastitom terenu, smatra on, Sjedinjene Države moraju dati primjer drugim zemljama kada je riječ o demokratskim vrijednostima.
“Vanjskopolitički” čovjek
Trumpova prva posjeta kao predsjednika bila je CIA-i, a u State Department (Ministarstvo vanjskih poslova) stigao je tek više od godinu dana nakon što je preuzeo dužnost.
Bidenova odluka da započne posjete institucijama sa State Departmentom je signal podrške pripadnicima strane službe koje je Trump smatrao dijelom takozvane “duboke države”, neformalne organizacije čiji je cilj navodno bilo njegovo svrgavanje.
Svijetu se vratila ona stara Amerika, spremna da nastavi saradnju sa saveznicima na rješavanju zajedničkih problema. Ali ova posjeta takođe pokazuje ko je Biden – bivši senator i potpredsjednik sa decenijama vanjskopolitičkog iskustva.
Predsjednik će biti opterećen gorućim domaćim pitanjima, ali se potrudio naglasiti trajni interes za vanjske poslove i svoju predanost diplomatiji, zaključuje BBC.