Zimska depresija je na pragu: Kako je savladati u vrijeme pandemije koronavirusa

Zimska depresija je sama po sebi vrlo teška, no psiholozi širom svijeta upozoravaju kako bi pandemija koronavirusa, karantin i stres mogli dodatno zakomplikovati situaciju. Ko je najugroženiji i kako se nositi s ovim problemom?

“Novo normalno” donosi promjene u svakodnevnim odnosima s ljudima: manjak kontakta, više vremena u kući, usamljenost… Prema riječima stručnjaka, održavanje društvene distance moglo bi dodatno otežati problem s kojim se bori veliki broj ljudi – sezonski afektivni poremećaj ili zimsku depresiju.

“Zimska depresija se povezuje prvenstveno s godišnjim dobom, odnosno manjom količinom sunčeve svjetlosti i najčešće rezultira pospanošću i opštim neraspoloženjem. Karakteristični simptomi uključuju umor, gubitak interesovanja za uobičajene aktivnosti, promjenu apetita i potrebu za pojačanim unosom ugljikohidrata, što nerijetko utječe i na promjenu težine, slabu koncentraciju i razdražljivost, produženo spavanje i san koji ne okrepljuje, potrebu za osamljivanjem, pad libida…”, govori psiholohinja Senka Čimpo.

Dodaje kako zbog nedostatka sunčeve svjetlosti neurotransmiteri koji su odgovorni za lučenje hormona raspoloženja (melatonin i seratonin) luče u manjoj količini te je ključno izlagati se dnevnoj sunčevoj svjetlosti u što većoj mjeri i boraviti na otvorenom u prirodi. Pored toga, san i zdrava ishrana uz kvalitetne kontakte i druženje su značajni u suočavanju s ovim poremećajem.

“U konktekstu pandemije i zaštitnih mjera s jedne te suočavanjem sa sezonskim afektivnim poremećajem s druge strane, najznačajniji su boravak u prirodi i na otvorenom, uz zdrave životne navike, prije svega spavanja i ishrane. To znači planiranje pauza s boravkom na otvorenom i izlaganje sunčevoj svjetlosti. Ono o čemu se u novonastalom kontekstu mora voditi računa jeste druženje i kvalitetno provedeno vrijeme, ali sada uz mjere zaštite ili putem video i drugih poziva kada drugačije nije moguće”, kaže naša sagovornica.

Stručnjaci predlažu da se, ako se ne želite izlagati riziku zaraze infekcijom prilikom druženja s manjim grupama ljudi, počnete baviti trčanjem ili praktikujete duže šetnje.

U ovakvom periodu posebno je važno normalizovati odlazak psihologu. Od početka pandemije otvoreno je nekoliko telefonskih linija preko kojih građani BiH mogu komunicirati s raznim savjetovalištima. Osim toga, neki psiholozi su se takođe prilagodili situaciji te su dostupni za telefonske i videopozive.

Otkako je u svijetu proglašena pandemija koronavirusa, posjete i pozivi psiholozima su se povećali, govori Čimpo.

“Pozivi i posjete psihologu su se u periodu od početka pandemije razlikovali u odnosu na poteškoće s kojima se pojedinci suočavaju, ali i specifične prilike u kojima su se našli u odnosu na mjere i promijenjene okolnosti. Tako neki ljudi nisu imali priliku da nastave već započeti tretman zbog nedostatka vremena i privatnosti s obzirom na to da je jedno vrijeme bilo moguće podršku dobiti samo online ili putem telefona. S druge strane, jedan broj pojedinaca i porodica je imao potrebu potražiti podršku upravo zbog suočavanja sa stresnim periodom, usklađivanja uloga, razvojnih faza djece, straha od bolesti, ali i gubitaka”, govori Čimpo.

Najrizičnije skupine su ujedno i one koje na psihičkom nivou najteže podnose novonastalu situaciju – ljudi treće životne dobi. U većini slučajeva su već narušeno zdravlje i usamljenost dodatno pogoršani nakon proglašenja pandemije koronavirusa.

“Neophodno je koliko god je to moguće u skladu s mjerama zaštite i pojedinačnim prilikama provesti kvaliteto zajedničko vrijeme, potaknuti ih na kretanje i boravak u prirodi, sadržajnu svakodnevnicu i funkcioniranje. Onda kada nisu mogući direktni kontakti s djecom, unucima i ostalim bliskim ljudima, neophodno je posvetiti vrijeme komunikaciji putem telefona i ostalih aplikacija, uključiti ih u život i odrastanje njihovih najbližih na način da dobiju crteže, snimke ili fotografije”, kaže psihologinja.

Zamolite ih za savjet, dajte im priliku da vas podrže i podučavaju. Naprimjer, zatražite im recept ili uputu kako da njihova poznata i ukusna jela napravite sami.

“Razmislite o bilo kojim aktivnostima koje ne zahtijevaju fizički kontakt, a povezuju nas kroz zajedničke aktivnosti, porodične vrijednosti i tradiciju. Naravno, važno je naglasiti i direktnu podršku u nabavkama hrane, lijekova, plaćanja računa ili bilo čega što nisu u mogućnosti uraditi sami”, govori.

U grupi koja teže podnosi novonastalu situaciju su i oni koji već nekoliko mjeseci rade od kuće. Dugotrajan boravak u zatvorenom i izolacija mogu negativno utjecati na njihovo mentalno zdravlje.

“Neodustajanje od dnevne rutine je dobar osnov za lakše nošenje s novonastalom situacijom, a to znači ritam spavanja i obroka u uobičajeno vrijeme, tačno određeno i odvojeno vrijeme za rad i ostale aktivnosti koliko god je to moguće, kvalitetno provedeno slobodno vrijeme, po mogućnosti u aktivnostima koje ne uključuju boravak pred ekranima i različitim uređajima. Značajno je obratiti pažnju na zdravu ishranu, dovoljno sna i kretanja, fizičkih aktivnosti i boravka u prirodi”, predlaže Čimpo.

Osim toga, potrudite se redovno i dovoljno komunicirati s ukućanima, ali se nemojte libiti da pozovete stručnjaka onda kada mislite da je to neophodno.

Važno je znati: Sasvim je normalno osjećati se anksiozno, bezvoljno i razdraženo. Pandemija je kod mnogih izazvala pojavu depresije i pojačanu anksioznost, a mjere fizičke distance i izolacije nisu zdrave za našu psihu, jer nismo navikli biti odvojeni od drugih ljudi.

Stoga redovno komunicirajte s prijateljima i porodicom, ugodite sami sebi i ne libite se razgovarati sa stručnjacima. Kad god imate priliku – prošetajte ili otiđite na izlet (uz pridržavanje fizičke distance).

Na koncu, potrudite se da jedete zdravo. Frižider napunite zdravim namirnicama, pogotovo onima koje potiču dobro raspoloženje i energiju (špinat, kompleksni ugljikohidrati, žitarice…). Pijte dovoljno vode i potrudite se stabilizovati raspored spavanja. Izbjegavajte kofein i alkohol što je više moguće.

Izvor klix.ba

Related posts

Mirjana Karanović u ulozi Marlen Ditrih na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo VIDEO

Snima se novi nastavak kultne komedije iz 2000, De Niro i Stiler u pregovorima za repriziranje uloga

Jeste li gledali novu Netflixovu seriju “Senna”?: Priča o velikom i neprežaljenom šampionu Formule 1

Portal www.olovka.info je postavljen tako da „prihvatate” sve kolačiće kako bismo poboljšali funkcionalnost i omogućili svim posjetiocima najbolje korišćenje. Ukoliko nastavite korišćenje bez promjene ovih podešavanja saglasni ste sa pravilima korišćenja. Klikom na polje "Prihvatam" pristajete da koristite naše kolačiće, osim ukoliko ih niste onemogućili. Čitaj dalje...