Na samitu Brdo – Brioni nisu donesene konkretne odluke, ali su, za razliku od prethodna dva puta, lideri zemalja zapadnog Balkana bez većih problema uspjeli usaglasiti zajedničku deklaraciju sa, kako su naveli, konkretnom akcijom.
“EU, kao i zapadni Balkan, treba da budu spremni za proširenje u najkraćem mogućem roku, ali najkasnije do 2030. godine kako bi se taj cilj ostvario”, piše u ovoj deklaraciji.
Deklaracijom je potvrđeno i da su regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi od suštinskog značaja za napredak, a potpisnici su se obavezali i da će zajedno raditi na njegovanju atmosfere međusobnog povjerenja, razumijevanja, mirnog i trajnog rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja i solidarnosti.
Lideri zemalja učesnica ovog samita pozvali su EU da razmotri otvaranje puteva koji bi omogućili zapadnom Balkanu da pristupi specifičnim politikama, inicijativama i fondovima EU, čime bi se ljudima na zapadnom Balkanu približile neke od prednosti članstva u EU.
U tom smislu istakli su hitnost korišćenja nove metodologije pregovorima kako bi se ubrao proces pristupanja EU zasnovan na zaslugama, a potpisnici su shvatili i hitnu potrebu prilagođavanja brzo rastućoj prijetnji klimatskih promjena u regionu.
Kada je riječ o zadržavanju mladih u zemljama zapadnog Balkana, lideri su se saglasili da njihovo iseljavanje ima značajne posljedice po dugoročnu vitalnost društva, održivi ekonomski rast i društveni napredak.
“Prepoznajemo suštinski značaj zadržavanja mladih na zapadnom Balkanu. Čvrsto vjerujemo da je iskorištavanje potencijala mladih od vitalnog značaja za napredak naših društava i postizanje dugoročnog prosperiteta. Ističemo važnost saradnje sa EU i podrške u zadržavanju mladih u regionu”, piše u deklaraciji.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske, rekao je da je atmosfera na današnjem samitu bila bolja nego prethodna dva puta i da je to ohrabrujući znak.
“Ovaj vid dijaloga je vrijedan. Danas je atmosfera na sastanku bila dobra, odnosno bolja nego prethodna dva puta. To je bilo primjetno i to je ohrabrujući znak”, rekao je Milanović na zajedničkoj pres-konferenciji sa predsjednicima Slovenije i Sjeverne Makedonije.
I Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, rekao je da je rasprava na samitu Brdo – Brioni bila vrlo korektna i konstruktivna i da nije bilo “velikih svađa i tuča” te da se najviše govorilo o odnosu regiona zapadnog Balkana prema EU i o tome šta bismo sve mogli da tražimo.
On je rekao da je članstvo zemalja zapadnog Balkana u EU do 2030. lijepe želje, pitajući se “ko sam ja da rušim optimizam i ambicije nekih drugih”.
Osim Milanovića i Vučića, samitu Brdo – Brioni prisustvovala su i sva tri člana Predsjedništva BiH, odnosno Željka Cvijanović, Denis Bećirović i Željko Komšić, zatim Nataša Pirc Musar, predsjednik Slovenije, Stevo Pendarovski, predsjednik Sjeverne Makedonije, koji je bio domaćin susreta, te Vosja Osmani, predsjednik Kosova, i Bajram Begaj, predsjednik Albanije.
Cvijanovićeva je nakon samita rekla da je sastanak protekao mirno, bez otvaranja krupnih pitanja i da su organizatori krenuli sa dobrim polaznim tačkama, odnosno da se ne razgovara o stvarima o kojima se ne slažemo.
“Dobra atmosfera doprinijela je da imamo i neke zajedničke zaključke. Ti zaključci su i poruka koja se šalje EU. Kada je riječ o ubrzanju procesa pridruživanja BiH EU, postojala su različita mišljenja. Pojedine članice su tražile da se to oroči, da se stavi konkretan rok, a neki su bili nezadovoljni rokom 2030. godina, koja je ispostavljena prije nekoliko dana od zvaničnika EU”, rekla je Cvijanovićeva.
Obraćajući se prisutnima na zvaničnom dijelu sastanka Bećirović je rekao da za neuspjehe alibi ne treba tražiti u drugima te da na zemlje zapadnog Balkana treba primjenjivati skandinavski, a ne balkanski model saradnje.
On je pozvao lidere da se “trajno zatvori balkanska Pandorina kutija” te da pokušaji prekrajanja i crtanja novih državnih granica predstavljaju najveći izvor zla i nesreće.
I Komšić je istakao da je iznenađujuće kako se relaksirano razgovaralo o nekim bitnim i ozbiljnim stvarima kao što je ubrzanje puta u EU, Zelena agenda, odnosno dekarbonizacija koja je međunarodna obaveza.
“Deklaracija je usvojena jednostavno i brzo, što je zaista iznenađujuće jer je u zadnjih nekoliko sastanaka u okviru ovog procesa bilo zaista teških političkih okršaja”, rekao je Komšić, a prenosi Fena.
/Nezavisne/