U Briselu usvojena deklaracija o Zapadnom Balkanu: U planu ukidanje naplate rominga s EU, evo šta sve piše

U Briselu se održava samit na kojem učestvuju lideri Evropske unije i Zapadnog Balkana, a sinoć su usvojili deklaraciju o pridruživanju i uspjehu reformi u zemljama Zapadnog Balkana.

Deklaracija ističe da EU ima cilj približiti zemlje Zapadnog Balkana sebi te da podržavaju ubrzavanje procesa pridruživanja. Pozdravili su napredak koji je do sada postignut u zemljama Zapadnog Balkana s ciljem ulaska u EU te je pozvao one koji nisu da se prilagode Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU.

Jedan od akcenata deklaracije je rješavanje preostalih slučajeva nestalih osoba i ratnih zločina, kao i dovršavanje sporazuma o bezviznom režimu na Zapadnom Balkanu, gdje još samo BiH pravi problem odbijanjem da ratificira sporazum s Kosovom.

Rečeno je da nakon ukidanja naplate rominga na Zapadnom Balkanu i smanjenja cijene između zemalja ZB sa EU, rade i na ukidanju naplate rominga za ljude sa Zapadnog Balkana prilikom putovanja u EU.

1. Zbog sve komplikovanijeg geostrateškog okruženja, kojim dominira agresorski rat Rusije protiv Ukrajine i koje je ozbiljno obilježeno krizom na Bliskom istoku, evropska i globalna sigurnost su i dalje u opasnosti. To okruženje demonstrira značaj jedinstva i svrhe unutar evropske porodice i strateškog partnerstva između EU i regije Zapadnog Balkana kojima se uspostavljaju još bliže veze i dublja saradnja s EU na osnovu zajedničkih principa i vrijednosti.
2. Podsjećajući na Solunsku agendu, kao i na deklaracije iz Sofije, Zagreba, Brda i Tirane, EU ponovo potvrđuje potpunu i nedvosmislenu opredijeljenost perspektivi članstva Zapadnog Balkana u Evropskoj uniji i poziva na ubrzanje procesa pridruživanja, na osnovu vjerodostojnih reformi partnera, korektnog i rigoroznog uvjetovanja i principa vlastitih zasluga, što nam je u uzajamnom interesu. Ona pozdravlja napredak koji su napravili partneri sa Zapadnog Balkana na putu ka EU od Summita EU – Zapadni Balkan u Tirani. Budućnost Zapadnog Balkana jeste u našoj Uniji.
3. EU pozdravlja odlučnost partnera Zapadnog Balkana da poštuju centralne evropske vrijednosti i principe i da se prema njima obvežu u skladu s internacionalnim pravom. EU također pozdravlja ponovo izrečenu opredijeljenost partnera sa Zapadnog Balkana za prvenstvo demokratije, temeljnih prava i vrijednosti i vladavinu prava. U skladu s Deklaracijom iz Tirane iz decembra 2022. godine, EU ističe potrebu za trajnim i nepovratnim uspjesima reformi u oblasti vladavine prava, funkcioniranja demokratskih institucija, privrede i reforme javne administracije. EU naglašava potrebu za trajnim naporima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala, povećanoj podršci za dobru upravu, ljudska prava, rodnu ravnopravnost i prava manjina. Kredibilitet te opredijeljenosti ovisi o smislenom provođenju neophodnih reformi i o solidnim rezultatima na bazi jasne i konzistentne javne komunikacije u interesu njihovih naroda. Ojačano civilno društvo te neovisni i pluralistični mediji s punim poštovanjem slobode izražavanja, ključne su komponente bilo kojeg demokratskog sustava.

4. Zajednički nastup s EU je jasan znak strateške orijentacije partnera, pogotovo sada, u svjetlu ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine i drugih sigurnosnih izazova. EU će nastaviti investirati u multilateralizam i surađivat će s partnerima u odbrani i podršci internacionalnom redu koji se zasniva na pravilima. Zajednička vizija budućnosti podrazumijeva dijeljene vrijednosti i obostrane odgovornosti. Kako produbljujemo našu suradnju s partnerima, tako ponovo apeliramo na njih da ostvare brz i trajan napredak ka punom prilagođavanju Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici EU (ZSVP), uključujući u pogledu restriktivnih mjera EU i da djeluju prema njoj. Pohvaljujemo one partnere sa Zapadnog Balkana koji već pokazuju stratešku opredijeljenost svojim potpunim usklađivanjem sa ZSVP i podstičemo one partnere koji to još nisu učinili da se i oni usklade. Naglašavamo značaj poboljšanog provođenja restriktivnih mjera i sprečavanje njihovog zaobilaženja.
5. EU je i dalje najbliži partner regije, njegov glavni investitor, trgovinski partner i vodeći donator. Partneri bi trebali učiniti što vidljivijim izvanredan volumen i raspon te podrške i da ju odraze u svojim javnim debatama i komunikaciji da bi građani mogli cijeniti konkretne prednosti partnerstva s EU. Partneri bi, također, trebali jasno komunicirati o svojoj opredijeljenosti za vrijednosti EU i nužne reforme.
6. EU ističe potrebu da se partneri sa Zapadnog Balkana opredijele za inkluzivnu regionalnu suradnju i jačanje dobrosusjedskih odnosa, uključujući i s državama članicama EU. Provođenje bilateralnih sporazuma u dobroj vjeri i s konkretnim rezultatima ostaje značajno, uključujući Prespanski sporazum s Grčkom i Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i suradnji s Bugarskom. Još su neophodni dodatni odlučni napori za poticanje pomirenja i regionalne stabilnosti, kao i za pronalaženje i provođenje definitivnih, inkluzivnih i obvezujućih rješenja za regionalne i bilateralne sporove i pitanja partnera koja imaju korijenje u naslijeđu prošlosti, kao i preostale slučajeve nestalih osoba i pitanja ratnih zločina, u skladu s internacionalnim pravom i ustanovljenim principima, uključujući i sa Sporazumom o pitanjima sukcesije. EU također apelira na partnere da garantuju prava pripadnika manjina i jednak tretman za njih.
7. Nastavljamo u potpunosti podržavati napore visokog predstavnika EU i specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana. Od te dvije strane očekujemo konstruktivan angažman u dobroj vjeri i u duhu kompromisa da bi se postigao brzi napredak u normalizaciji njihovih odnosa, što je od ključnog značaja za sigurnost i stabilnost cijele regije i da se osigura da strane mogu napredovati na svom europskom putu. Apeliramo na strane da bez daljih odlaganja ili preduvjeta potpuno provedu Sporazum o putu ka normalizaciji i njegov Implementacijski aneks, kao i sve ranije sporazume. Također očekujemo da strane nastave ulagati kontinuirane napore na smanjenju napetosti sukladno zahtjevima EU i se uzdrže se od jednostranih i nekoordiniranih djelovanja koja bi mogla dovesti do daljih napetosti i nasilja, kao i od retorike koja ne pogoduje normalizaciji odnosa.
8. Pozdravljamo uspješne sastanke Europske političke zajednice koji su održani 6. oktobra 2022. godine u Pragu, 1. juna 2023. godine u Kišinjevu i 5. oktobra 2023. godine u Granadi. Sastanci su osigurali platformu za političku koordinaciju i dali su prilike za duboke razmjene mišljenja o gorućim pitanjima koja se tiču cijelog kontinenta.

Zbližavanje partnera s EU i napredovanje u postupnoj integraciji

9. EU ima cilj približiti Zapadni Balkan sebi, pripremajući teren za pristupanje i donoseći konkretne koristi građanima Zapadnog Balkana već i tijekom procesa proširenja. Za tu svrhu EU namjerava istražiti dodatne mjere usmjerene na daljni napredak postupne integracije. EU ističe značaj cjelovitog iskorištavanja potencijala postojećih pravnih instrumenata. Nadovezujući se na revidiranu metodologiju, EU podsjeća na poziv Evropskog vijeća da se još unaprijedi postupna integracija regije već tijekom samog procesa proširenja, i to na reverzibilan način koji je zasnovan na zaslugama.
10. U tom kontekstu je cilj nedavne Komunikacije Komisije o novom Planu rasta za Zapadni Balkan da ubrza socioekonomsku konvergenciju između Zapadnog Balkana i EU te se u njoj podstiče regija da ubrza reforme povezane s EU i napreduje u regionalnoj ekonomskoj integraciji kroz zajedničko regionalno tržište, bazirano na pravilima i standardima EU.
11. EU je spremna razmotriti prijedloge iznijete u Planu rasta za jačanje ekonomske integracije Zapadnog Balkana s EU. EU primjećuje da su podneseni prijedlozi predmet poravnanja Zapadnog Balkana s pravilima jedinstvenog tržišta EU i otvaranja relevantnih sektora i oblasti svim njegovim susjedima, sukladno zajedničkom regionalnom tržištu, dok se istovremeno potpuno čuvaju integritet jedinstvenog tržišta EU i jednaki uvjeti za sve.
12. EU pozdravlja potpisivanje četvrtog sporazuma o mobilnosti, koji se tiče međusobnog priznavanja profesionalnih kvalifikacija medicinskih sestara, veterinarskih kirurga, farmaceuta i babica na summitu Berlinskog procesa u oktobru 2023. godine, a koji će pridonijeti mobilnosti stručnog osoblja na Zapadnom Balkanu. EU pozdravlja i stupanje na snagu tri sporazuma o mobilnosti potpisanih protekle godine, koji se odnose na slobodu kretanja s osobnim iskaznicama za građane regije, kao i na međusobno priznavanje sveučilišnih diploma i profesionalnih kvalifikacija unutar regije. EU ohrabruje preostale partnere sa Zapadnog Balkana da brzo ratificiraju te sporazume da bi građani što je prije moguće mogli imati koristi od njih.
13. EU podsjeća na zajedničku obvezu da se pojačaju napori za pospješivanje integracije Zapadnog Balkana s unutarnjim tržištem EU. Zajedničko regionalno tržište Zapadnog Balkana (CRM) bi trebalo poslužiti kao polazna točka za integraciju. Neophodni su dodatni odlučni napori svih lidera Zapadnog Balkana da bi tržište Zapadnog Balkana postalo realnost, naročito što se tiče usvajanja nekoliko odluka o inicijativama povezanim s trgovinom koje su već dogovorene na tehničkoj razini u kontekstu Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA). Takva inkluzivna regionalna suradnja zasnivana na pravilima i standardima EU bi ujedno stimulirala trgovinu unutar regije i privukla investicije. EU poziva regiju da, uz pomoć Vijeća za regionalnu suradnju (RCC), CEFTA i Komorskog investicijskog foruma Zapadnog Balkana (WB6 CIF), prije nego što aktuelni akcijski plan za zajedničko regionalno tržište istekne 2024. godine, pripremi ambiciozni akcijski plan koji će naslijediti aktualni plan.

14. EU pozdravlja rad svih ekonomija Zapadnog Balkana ka modernizaciji njihovih platnih sistema da bi se približile standardima EU i ispunjavanju svih uvjeta za integraciju u Jedinstvenu oblast za plaćanje u eurima.
15. Promet i povezanost su ključni za privredni razvoj budući se kroz njih podstiče bolja regionalna integracija i poboljšavaju odnosi između susjeda. Kroz Transportnu zajednicu je EU otvorila mogućnost za bližu integraciju Zapadnog Balkana u oblasti prometa, naročito putem regulatorne reforme. U tom pogledu EU podstiče partnere da na ambiciozan način nastave s potrebnim reformama. EU pozdravlja dogovore na visokoj razini o reviziji indikativne ekstenzije Transeuropske transportne mreže (TEN-T) na Zapadni Balkan i prijedlog o uspostavljanju Europskog transportnog koridora Zapadni Balkan – istočno Sredozemlje. EU će podržati partnere sa Zapadnog Balkana u integraciji tržišta cestovnog transporta na osnovu donošenja relevantne pravne stečevine EU. Također pozdravljamo ostvareni napredak u pogledu provođenja zelenih koridora EU i Zapadnog Balkana te pozivamo na njihovu primjenu na svim relevantnim granicama uz puno poštivanje pravne stečevine EU i procedura. Nadalje, pozdravljamo uspostavu inicijative za plave koridore koja će poboljšati trgovinske i transportne veze među jadranskim lukama. Te inicijative doprinose boljem upravljanju granicama i kraćem vremenu čekanja za putnike i teret te stoga stimuliraju ekonomsku aktivnost. One ističu pozitivan učinak koji ima napredak u carinskoj suradnji između EU i Zapadnog Balkana. EU priznaje napore koje su uložili Transportna zajednica i CEFTA u razvoj plana za provođenje zelenih traka i sinkroniziranu kontrolu državne granice. Što više, EU je posvećena podržavanju modernizacije željezničke mreže u regiji i podstiče napore Zapadnog Balkana da se ponovo uspostave putničke željezničke veze između većih gradova u regiji, kao i između regije i njegovih susjeda u EU.
16. EU podsjeća da je odlučna podržavati lidere Zapadnog Balkana u ispunjavanju njihove obveze potpunog provođenja zelene agende za regiju, a u to spadaju i njihove obveze u oblasti klime u okviru Pariskog sporazuma, Energetske zajednice i Deklaracije iz Sofije o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan, kao ključnog pokretača tranzicije prema suvremenim, klimatski neutralnim i resursno efikasnim gospodarstvima koja su otporna na klimatske promjene. EU će nastaviti podržavati dekarbonizaciju regije, uključujući putem tehničke pomoći, naročito za povećanje udjela obnovljivih energija. Projekat EU4 Green je značajan alat koji pomaže partnerima u njihovom provođenju napora. EU će nastaviti podržavati regiju u razvoju i provođenju klimatske politike i politike energetske tranzicije, što uključuje određivanje cijena ugljika na osnovu stabilnog praćenja, izvještavanja i verifikacija emisija, te politika.
17. Kada je u pitanju integracija digitalnog jedinstvenog tržišta EU, nadovezujući se na uspješno provođenje Regionalnog sporazuma o roamingu “roaming kao kod kuće” iz jula 2021. godine pozdravljamo smanjenje troškova za preuzimanje podataka u roamingu između EU i Zapadnog Balkana počevši od 1. oktobra 2023. godine s ciljem razvoja dugoročnog aranžmana o roamingu kako bi se regija uključila u područje obuhvaćeno režimom EU “roaming kao kod kuće”. Zapadni Balkan bi također trebao nastojati pojačati svoje napore u oblasti digitalne transformacije i medija, naročito u pogledu reformi u polju cyber sigurnosti putem garancije za sigurno uvođenje 5G mreža kroz sveobuhvatno provođenje paketa instrumenata EU za sigurnost 5G tehnologije. Da bi se dodatno promovirala digitalna povezanost, pozdravljamo namjeru da se razvije inicijativa kako bi se građanima i posjetiteljima omogućio slobodan pristup bežičnoj povezanosti na javnim mjestima.
18. U vezi integracije Zapadnog Balkana u industrijske lance opskrbe, pozdravljamo interes koji su izrazili partneri sa Zapadnog Balkana da se pridruže kao partneri EU u lancu vrijednosti za kritične sirovine i dobiju podršku za razvoj relevantnih industrija, usklađenih s potrebama i standardima jedinstvenog tržišta EU.
19. Podsjećajući na Deklaraciju iz Brda iz 2021. godine i Deklaraciju iz Tirane iz 2022. godine, EU je predana ubrzavanju i daljem produbljivanju svojeg političkog angažmana i angažmana u vezi s politikama sa Zapadnim Balkanom, uključujući kroz održavanje redovitih summita EU i Zapadnog Balkana, sudjelovanje partnera sa Zapadnog Balkana u događajima EU na viskoj razini i u redovitim dijalozima u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP), kao i povećanje saradnje u okviru multilateralnih foruma. Partneri sa Zapadnog Balkana već su pozvani da daju svoj doprinos za sastanke Vijeća za vanjske poslove i dobivaju redovite izvještaje o tim sastancim. Na recentnom ministarskom sastanku EU i Zapadnog Balkana u studenom dodatno je intenzivirana suradnja u oblasti ZVSP, a na ministarskom forumu EU i Zapadnog Balkana u novembru u Skoplju suradnja u oblasti pravosuđa i unutarnjih poslova.
20. EU snažno pozdravlja osnivanje nove podružnice Europskog koledža u Tirani i pokretanje postupka aplikacija za prvu akademsku godinu 2024 – 2025. Taj će kampus studentima sa Zapadnog Balkana i šire pružiti stručno znanje o europskim poslovima, a onima iz država članica EU pružiti regionalno stručno znanje te će i na taj način promovirati međusobno razumijevanje i osjećaj pripadanja.
21. EU također podsjeća na svoje trajno podržavanje reformiranja i izgradnje kapaciteta javnih administracija na Zapadnom Balkanu, koje se ispoljava naročito putem bespovratnih sredstava, bratimljenja gradova, kao i putem Regionalne škole za javnu administraciju.
22. EU pozdravlja i opredijeljenost partnera za ubrzavanje rada na provođenju programa za Zapadni Balkan za inovacije, istraživanje, prosvjetu, kulturu, mlade i sport. Uz njihovo sudjelovanje u programima Horizont Europa i Kreativna Europa, EU postupno priključuje partnere u programe EU kao što su Erasmus+ i Europske snage solidarnosti te svim partnerima sa Zapadnog Balkana otvara mogućnost sudjelovati u okviru inicijative Evropska sveučilišta da bi se stvorile dodatne prilike za mlade ljude. Garantna shema za mlade i mjere za podržavanje inovacija koji su uspostavljeni na Zapadnom Balkanu će pridonijeti da se smanji neusklađenost između ponuđenih i traženih umijeća i odliv mozgova s kojima se regija suočava. Sljedeći ministarski sastanak upravljačkih platformi za Zapadni Balkan trebao bi pridononijeti daljem jačanju suradnje s regijom u tim oblastima politika i održavanju političkog elana. EU pozdravlja značajnu ulogu koju igra Regionalni ured za suradnju mladih (RYCO) u jačanju kooperacije i pomirenja među mladim ljudima na Zapadnom Balkanu.

Izgradnja solidnih ekonomskih temelja za budućnost i zajedničko hvatanje u koštac s negativnim učincima agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine

23. Rusija ima isključivu odgovornost za tekuću energetsku i ekonomsku krizu. Korištenje energije, hrane i informacija kao oružja ostavilo je posljedice na partnere sa Zapadnog Balkana, a naročito su zahvaćeni oni koji su se u potpunosti uskladili sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU i njezinim restriktivnim mjerama. Da bi se ublažio utjecaj agresorskog rata Rusije protiv Ukrajine, EU je odlučna u namjeri dodatno intenzivirati svoj politički angažman s regijom Zapadnog Balkana, uz pomoć koju je već pružila u okviru Instrumenta predpristupne pomoći, Ekonomskog i investicijskog plana, Paketa za energetsku podršku, Europskog instrumenta mirovne pomoći te potpore koja pridonosi izgradnji cyber otpornosti i sprečavanju inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama (FIMI).
24. EU će nastaviti podržavati partnere sa Zapadnog Balkana u borbi protiv negativnih učinaka na njihova gospodarstva i društva, naročito putem Paketa EU za podršku energetici vrijednog 1 milijardu eura u vidu bespovratnih sredstava, čime se može ostvariti 2,5 milijardi eura u investicijama. Već je isplaćeno 90 % (450 milijuna eura) prve polovice paketa, namijenjeno ublažavanju povećanja cijena energije za mala i srednja poduzeća (MSP) i ranjiva kućanstva. Preostalih 500 milijuna eura u vidu bespovratnih sredstava EU osigurava putem Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (NjBIF) kako bi se unaprijedilo energetsku tranziciju i energetsku neovisnost, podržalo projekte u oblasti obnovljive energije, financiralo poboljšanja energetske infrastrukture i interkonekcijskih vodova, uključujući LNG, nadogradilo sustave za prijenos energije i centralizirano grijanje te poboljšalo energetsku efikasnost privatne i javne infrastrukture na Zapadnom Balkanu.
25. Podsjećamo na našu odluku o otvaranju mehanizma EU za zajedničku kupovinu plina i LNG za Zapadni Balkan i podstičemo naše partnere koji imaju tržišta plina da koriste taj mehanizam kako bi smanjili svoju ovisnost o ruskom plinu. Putem Energetske zajednice EU otvara svoje tržište električne energije i ka Zapadnom Balkanu, ali to ovisi od regulatornih reformi.
26. Kontinuirano provođenje Ekonomsko-investicijskog plana za Zapadni Balkan (EIP) te Zelene agende i Digitalne agende za Zapadni Balkan će pomoći da se osnaži ekonomija i otpornost regije, uključujući putem dodatne podrške za sigurnu i otpornu povezivost, energetsku tranziciju i diverzifikaciju opskrbe energijom. Potpora koja se pruža u okviru programa EIP uključuje 9 milijardi eura u vidu bespovratnih stredstava iz instrumenta IPA III i do 20 milijardi eura u investicijama za razdoblje 2021. – 2027. te je u naprednom stadiju provođenja. Od investicijskog paketa ulaganja za regiju vrijednog skoro 30 milijardi eura, već je mobilizirano 16,6 milijardi eura. U tom kontekstu partneri sa Zapadnog Balkana također moraju ojačati vladavinu prava i odlučno provesti ekonomske i socijalne reforme, uključujući one koje su sadržane u njihovim programima ekonomskih reformi i u zajedničkim zaključcima ekonomskog i financijskog dijaloga.

Jačanje sigurnosti i izgradnja otpornosti

27. Agresorski rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja temeljne sigurnosne izazove. EU je i dalje odlučna u namjeri da dodatno ojača suradnju sa Zapadnim Balkanom kada su po srijedi temeljna sigurnosne i obrambena pitanja, uključujući na operativnoj razini. U tom pogledu pozdravljamo to što su partneri dokazali svoju privrženost za Zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku (ZSOP) uključujući putem svojih doprinosa misijama i operacijama EU za upravljanje krizama. EU će nastaviti surađivati s regijom na daljem razvoju obrambenih sposobnosti i kapaciteta, uključujući putem Europskog mirovnog instrumenta. EU je i dalje opredijeljena tome da pridonosi sigurnosti u regiji uključujući kroz svoju operaciju ZSOP-a EUFOR Althea i misiju EULEX. EU pozdravlja kontinuiranu privrženost partnera razvoju efikasnih instrumenata za regionalnu suradnju Zapadnog Balkana u oblasti sigurnosti i obrane. EU je započela i s dodatnim unapređivanjem suradnje s regijom u oblastima kao što su odgovor na hibridne i cyber prijetnje, svemir i vojna mobilnost.
28. EU će nastaviti podržavati Zapadni Balkan u borbi protiv inozemnog uplitanja i manipuliranja informacijama (FIMI), uključujući dezinformacije i druge hibridne prijetnje koje nastoje ugroziti stabilnost regije, demokratske procese i njegovu perspektivu u EU. Dodatno ćemo osnažiti našu suradnju da bismo izgradili otpornost i stimuliranjem profesionalizma u medijima i medijske pismenosti te povećanjem utjecaja strateške komunikacije o odnosima EU i Zapadnog Balkana, a naročito o procesu proširenja. EU će također pojačati svoj rad s partnerima na suzbijanju lažnih ruskih diskursa i dezinformacija o agresorskom ratu Rusije protiv Ukrajine.
29. Nastavit ćemo jačati našu kolektivnu cyber sigurnost u suradnji sa Zapadnim Balkanom, uključujući kroz koordiniranu operativnu i tehničku podršku i uz uključivanje regije u mehanizme EU za cyber sigurnost. Naši ojačani zajednički napori nadovezuju se na postojeće programe i suradnju s Agencijom EU za cyber sigurnost (ENISA) i Europskim koledžom za sigurnost i obranu, u kombinaciji s bilateralnim inicijativama država članica EU i drugih partnera. U okviru projekta Brzi odgovor u oblasti sajber sigurnosti, vrijednoga 2,6 milijuna eura, dijelovanje EU usmjereno je na povećanje cyber otpornosti i spremnosti partnerâ na cyber incidente. S regionalnim programom za izgradnju kapaciteta Zapadnog Balkana u oblasti cyber sigurnosti vrijednim 5 milijuna EUR i financiranim iz IPA srednjoročno se i dugoročno podržava cyber otpornost regije. Ti se programi redovito dopunjavaju partnerskom pomoći instrumenta TAIEX (instrument za pružanje tehničke pomoći i razmjenu informacija). Pozdravljamo uspostavu Centra za cyber kapacitete Zapadnog Balkana, koji promovira regionalnu suradnju u izgradnji cyber otpornosti. Pojačana saradnja Zapadnog Balkana s ENISA-om i Europskim centrom za kompetencije u oblasti cyber sigurnosti te uloga posrednika koju igra Vijeće za regionalnu suradnju bit će u budućnosti sve značajnija. Europska unija izražava zadovoljstvo zbog osnivanja rezervnih snaga za cyber obranu (Cyber reserve) koje će biti na raspolaganju partnerima sa Zapadnog Balkana da bi oni mogli odgovoriti na značajne ili raširene incidente u oblasti cyber sigurnosti.

Iregularne migracije, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala

30. Upravljanje migracijama i dalje ostaje zajednički izazov i odgovornost. Uviđamo napredak koji je postignut u provođenju akcijskog plana EU za Zapadni Balkan, predstavljenog u prosincu 2022. godine. Zahvaljujući koordiniranom djelovanju ukupni migracijski pritisak na zapadnobalkanskoj ruti dosad je u 2023. godni smanjen u usporedbi s 2022. godinom. Međutim, ta je ruta i dalje veoma aktivna i zabilježen je velik broj nelegalnih prelazaka granice. U tom svjetlu, EU i Zapadni Balkan ostaju odlučni da u cijelosti provedu akcijski plan EU, uključujući da bi se suzbilo krijumičarenje migranata i trgovinu ljudima i da bi se osigurao pristup internacionalnoj zaštiti za one koji je trebaju te da bi se još više pojačalo posmatranje trendova na toj ruti. U tom pogledu partnere sa Zapadnog Balkana poziva se da dodatno ojačaju svoje sudjelovanje u Europskoj multidisciplinarnoj platformi za borbu protiv kriminalnih prijetnji (EMPACT), vodećem instrumentu EU za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala. Znatna financijska potpora EU u okviru namijenskih programa omogućit će partnerima da poboljšaju sustave azila i prihvata, ojačaju zaštitu granica, bore se protiv organiziranih kriminalnih skupina i drugih kriminalnih mreža, naročito onih koje se bave krijumičarenjem migranata, i povećaju broj vraćanja sa Zapadnog Balkana u zemlje porijekla.
31. Ljudi iz cijele regije Zapadnog Balkana moći će od sljedeće godine putovati u shengensko područje bez vize. EU pozdravlja napredak koji je nekoliko partnera sa Zapadnog Balkana postiglo u poravnavanju s viznom politikom EU te je pozvala na dalje poravnavanje kako bi se spriječila zloporaba sustava migracija i azila država članica EU. Kada je po srijedi ponovni prihvat, EU je pozdravila napore partnera da poboljšaju provođenje postojećih sporazuma o ponovom prihvatu između EU i Zapadnog Balkana. Partneri moraju nastaviti unaprijeđivati svoje sustave vraćanja, uključujući kroz sklapanje sporazuma o ponovnom prihvatu s ključnim zemljama porijekla. Dodatna financijska i tehnička pomoć EU, koja se daje putem Frontexa, usmjerena je ka pojačanoj suradnji na vraćanju i ponovom prihvatu u zemljama porijekla. EU pozdravlja potpisivanje i sklapanje novih Frontexovih sporazuma o statusu s jednim dijelom partnera te poziva i ostale partnere da to učine brzo. Trebalo bi se dodatno intenzivirati i suradnju s Agencijom Europske unije za azil i s Europolom.
32. EU apelira da se dalje pojača suradnja u borbi protiv terorizma i u suzbijanju nasilnog ekstremizma u svim oblicima, uključujući prevenciju radikalizacije i financiranja terorizma. EU pozdravlja rezultate postignute tijekom petogodišnjeg provođenja Zajedničkog akcijskog plana za borbu protiv terorizma za Zapadni Balkan i potvrđuje svoju odlučnost nastaviti surađivati u budućnosti, uključujući i s obzirom na nove prijetnje kao što su nasilni desničarski ekstremizam, širenje nasilnog ekstremističkog sadržaja na internetu i mogući napadi na kritičnu infrastrukturu. EU ponovo ističe značaj poduzimanja odlučnih mjera za borbu protiv teškog i organiziranog kriminala, naročito pranja novca, korupcije na visokoj razini, uzgoja droge te proizvodnje i trgovine drogom, i to kroz pojačanu suradnju u oblasti izvršavanja zakonodavstva i carine uz pomoć EMPAKT-a. U kontekstu razarajućih posljedica korištenja droga i trgovine drogom na zdravlje i sigurnost naših društava suglasni smo da ćemo nastaviti ulagati zajedničke napore i intenzivirati ih, i to putem integriranog, multidisciplinarnog i balansiranog pristupa na osnovu dokaza.
33. EU pozdravlja ponovo potvrđenu odlučnost partnera sa Zapadnog Balkana da iskorijene trgovinu malokalibarskog i lakog naoružanja i njegovo širenje, kao i visoku razinu suradnje u suzbijanju krijumičarenja vatrenog oružja u okviru EMPAKT-a. EU će nastaviti podržavati Zapadni Balkan u toj oblasti. Taj plan, koji je produljen i nakon 2024. godine, međunarodno je priznati primjer dobre prakse regionalne suradnje da se ojača kontrola malokalibarskog naoružanja.
34. EU ohrabruje partnere sa Zapadnog Balkana da uspostave i održavaju kooperativne odnose s Uredom europskog javnog tužitelja (EPPO) u oblasti uzajamne pravne asistencije u krivičnim predmetima. Pozdravljamo radne aranžmane koji su već ustanovljeni između EPPO i nekih partnera sa Zapadnog Balkana i ohrabrujemo druge partnere na sličnu suradnju što je prije moguće.
35. Pozdravljamo činjenicu da se naši partneri sa Zapadnog Balkana usuglašavaju s gore spomenutim točkama.

/Klix/