Osim što su snovi misteriozni onima koji ih sanjaju, takođe su i stručnjacima. Ali poznato je da su snovi neurobiološki proces, baš kao i razmišljanje.
Snovi su rezultat pojačane aktivnosti u našem neokorteksu, najudaljenijem sloju našeg mozga. Istraživači još uvijek pokušavaju shvatiti kako različite vrste snova (poput lucidnog sanjanja) aktiviraju različita područja.
Iako još nije utvrđeno zašto sanjamo ili šta tačno naši snovi znače, postoje teorije.
Prema Michaelu J. Breusu, sertificiranom stručnjaku za spavanje, sanjanje se odnosi na obradu i pohranu podataka. “Jedna od funkcionalnih svrha sanjanja je premještanje informacija iz vaše kratkoročne u dugoročnu memoriju”, objašnjava. “To kretanje podataka, mislimo, predstavljeno je u vašem mozgu kao ova vrsta fantastičnih slika koje nazivamo snovima.” Svi mi doživljavamo emocionalne događaje, a snovi su odraz obrade, razumijevanja i pohranjivanja tih događaja, tvrdi Breus.
Osim emocionalne obrade i konsolidacije pamćenja, snovi su vijekovima bili izvor kreativnosti i inspiracije.
Zašto neki ljudi ne sanjaju?
To zapravo nije tačno. Činjenica je da svi sajnaju.
Oni koji misle da “ne sanjaju” zapravo doživljavaju duboki zaborav. “Ono što se događa većini ljudi je da, kada se probude, nešto uzrokuje izvršnu funkciju da izbriše ono što im je u glavi”, kaže Breus. Neprirodna buđenja poput alarma ili razdraženog gladnog ljubimca mogu lako spriječiti prisjećanje snova. “Izvršna funkcija preuzima prije nego što se memorijalna obrada nastavi događati”, dodaje.
Većina naših snova događa se tokom REM faze spavanja. Prema Breusu, oko 80 posto REM faze spavanja provodi se sanjajući, iako možete sanjati i u drugim fazama sna. Velike su šanse da će, ako probudite nekoga u REM fazi, biti usred sna.
Postoji nekoliko scenarija koji mogu spriječiti REM spavanje i, posljedično, sanjanje. Kao što Breus objašnjava: “Lijekovi za spavanje, anksioznost, depresija, čak i lijekovi protiv bolova mogu imati dramatičan učinak na smanjenje REM faze sna.” Manje REM faze sna znači manje materijala iz snova kojeg se možete prisjetiti, a određeni dodaci prehrani, alkohol i kofein takođe mogu imati negativan utjecaja na REM fazu sna.
Je li loše ako ne sanjate, odnosno ne sjećate se?
Snovi su bitni za ljudsko iskustvo. Za one koji se ne sjećaju svojih snova to možda djeluje jezivo ili se osjećaju kao da nešto propuštaju. Ali “ne sanjati” nije loše.
“Ljudi mjere dubinu svoga sna na temelju toga sjećaju li se da su sanjali”, kaže Breus. Međutim, on smatra da je povezanost između pamćenja snova i kvalitete sna problematičnom. Svaka osoba sanja i zbog toga je pretpostavka da je naš san loš jer se ne možemo sjetiti svojih snova netačna i nepotpuna procjena.
Kako se početi prisjećati svojih snova?
“Probudite se svaki dan otprilike u isto vrijeme”, savjetuje Breus. “Cirkadijalna dosljednost omogućuje vašem mozgu da zna kada treba izaći iz REM faze sna.” Ako se tokom tri sedmice stalno budite u 7 ujutro, cijeli će vam raspored spavanja reagovati. Ne samo da ćete se početi prirodno buditi u to vrijeme, već ćete takođe izaći iz REM faze sna s velikom vjerojatnošću da ćete se sjetiti svojih snova.
Takođe savjetuje vođenje dnevnika snova u koji bilježite snove čim se probudite, što je odličan način za jačanje “mišića” prisjećanja. Osim toga, Breus preporuča da ne žurite s ustajanjem kad se probudite. Nekoliko trenutaka mirnog ležanja kad se probudite uveliko poboljšava vaše šanse da se prisjetite snova.