Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen juče je preporučila da BiH otvori pregovore za članstvo u Evropsku uniju. Konačna odluka Evropskog savjeta trebala bi da bude 21. marta, kada će biti održana sjednica.
Izvještaj Evropske komisije o napretku BiH:
Uvod
U svom Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji od 2019., Komisija je istakla da pregovore za pristupanje Evropskoj uniji treba otvoriti sa BiH kada zemlja postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo, a posebno sa politikom Kopenhagena i kriterijumima, koji zahtjevaju stabilnost institucija koje garantiraju, prije svega, demokratiju i upravljanje zakona i identifikovao 14 ključnih prioriteta u tom pogledu.
Mišljenje je podržao Evropski savjet u decembru 2019. U svojim zaključcima o procesu proširenja i stabilizacije i pridruživanja od 13. decembra 2022. godine, Vijeće je preporučilo da se BiH dodijeli status zemlje kandidata, uz potvrdu Evropskog savjeta, uz razumijevanje da se poduzimaju koraci (8 koraka) navedenih u preporukama Komisije, kako bi se ojačali vladavina prava, borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, upravljanje migracije i osnovna prava. Savjet je podvuklo hitnost za zemlju da krene naprijed na svom putu ka EU, posebno kroz ispunjavanje svih 14 ključnih prioriteta kako je utvrđeno u Mišljenju Komisije i odobreno od Savjeta 2019. godine.
Evropski savjet je 15. decembra 2022. podržalo zaključke Komisije od 13. decembra 2022. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja, i dogovoreno je da se da status zemlje kandidata BiH.
Komisija je u svojoj Komunikaciji o politici proširenja iz 2023. pozdravila reforme i napore koje je BiH poduzela od sastanka Evropskog savjeta decembru 2022. dodijelivši status kandidata zemlji. Komisija je konstatovala da su, sveukupno, potrebni dalji napori da BiH ispuni 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju Komisije o njenom zahtjevu za članstvo u EU i koracima navedenim u Preporuci Komisije za status kandidata, koje ostaje u potpunosti važeća. Komisija je takođe preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU sa BiH, kada se potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo postigne.
Komisija je navela da će izvijestiti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine. U skladu s preporukom Komisije, Evropski savjet je u decembru 2023. odlučilo da će otvoriti pristupne pregovore sa BiH, nakon postignutog potrebnog stepena usklađenosti sa kriterijumima za članstvo.
Evropski savjet je pozvalo Komisiju da izvijesti Savjet o napretku najkasnije u martu 2024. godine, u cilju donošenja odluke. Od dodjele statusa kandidata od Evropskog savjeta u decembru 2022. godine, javna opredijeljenost političkih stranaka u BiH strateškom cilju evropskog integracija je donijela neke pozitivne rezultate. Ovaj izvještaj daje činjenični pregled najnovijih razvoja događaja od izvještaja o proširenju 8. novembra 2023.
Napredak u implementaciji reformi
Korak 1: osigurati rezultate u funkcionisanju na svim nivoima mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravnih tekovina EU.
Direkcija za evropske integracije je završila program za evropske integracije, i podnijela ga Evropskoj komisiji početkom marta na komentare. Program za EU integracije očekuje se da će kasnije biti usvojen od Savjeta ministara. Ovaj program za EU integracije je ključni korak ka razvoju i usvajanju nacionalnog program za usvajanje acquis-em EU EU (NPAA). U Savjetu ministara su u toku konsultacije za imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC) za IPA III.
Korak 2: usvojiti, kao prioritet, izmjene integriteta u postojećem zakonu Visokog sudskog i tužilačkog savjeta.
Parlament je usvojio izmjene i dopune integriteta Zakona o VSTV-u u septembru 2023. godine. Određene odredbe koje su ograničavale pravo međunarodnih stručnjaka na pristup ličnim podacima ispravljene su u januaru 2024. godine. Provjere integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i VSTV-a članova sada mogu početi.
Korak 3: usvojiti novi zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i usvojiti zakon o sudovima BiH.
Vlasti BiH rade na novom zakonu o VSTV-u, koji treba finalizirati i usvojiti u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije. A formirana je radna grupa za izradu amandmana. Novi zakon o VSTV-u bi trebao takođe osigurati pravo VSTV-a da traži dodatne podatke u provjeri iskaza o sistemu imovine. Vlasti BiH očekuju da će nacrt završiti do aprila 2024. godine i dostaviti Venecijanskoj komisiji na novo mišljenje, prije usvajanja od Savjeta ministara i podnošenja u skupštinsku proceduru.
Ministarstvo pravde završava nacrt zakona o sudovima BiH i očekuje se da će ga dostaviti Savjetu ministara na usvajanje u martu. Komisija očekuje da BiH dostavi nacrt zakona Venecijanskoj komisiji za naknadno mišljenje, prije usvajanja u domovima Parlamenta.
Korak 4: usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
Novi zakon o sprečavanju sukoba interesa usvojilo je Savjet ministara 6. marta, zatim su ga usvojila oba doma parlamenta 8. marta. Zakon ima za cilj da poboljšati nivo usklađenosti sa evropskim standardima na nivou BiH.
Korak 5: poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Savjet ministara usvojilo je Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (BPN/BPFT) u decembru 2023., a PD PS u februaru 2024. godine. Zakon unapređuje odredbe o procjeni rizika i osigurava stalno koordinaciono tijelo za sve nadležne organe za njegovu pripremu, u skladu sa acquis-em EU.
Procjena rizika za BPPN/BPFT na virtuelnoj imovini uz Akcioni plan za 2024-2027 usvojio je Savjet ministara 1. februara 2024. godine.
Vlasti BiH su na nivou radne grupe finalizirale nacrt novog zakona o zaštiti ličnih podataka, što je preduslov za stupanje na snagu Evrojust sporazuma o saradnji. Nacrt zakona je u elektronskoj konsultaciji do 8. marta. Bilo je prevedeno i podijeljeno s Komisijom za provjeru usklađenosti sa acquis-em, do podnošenja korelacionih tabela. Nakon dobijanja mišljenja od drugih institucija, od Ministarstva civilnih poslova se očekuje da Nacrt zakona dostavi Savjetu ministara na usvajanje, prije podnošenja u skupštinsku proceduru.
Strategija javnih nabavki 2024-2028 je finalizirana i čeka se usvajanje od Savjeta ministara. BiH bi trebala ojačati saradnju između agencija za provođenje zakona, i usvojiti strateški pristup borbi protiv teškog i organiziranog kriminala. U januaru 2024. godine Sud BiH je u žalbenom postupku potvrdio kaznu u predmetu “Novalić i dr.” koji je vezan za prevaru u javnoj nabavci, uključujući i tadašnjeg v.d. premijera entiteta Federacije, koji je osuđen na 4 godine zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja i falsifikovanje dokumenata. Ovo je prva pravosnažna sudska presuda o korupciji na visokom nivou.
korak 6: odlučno unaprijediti rad na osiguravanju efikasne koordinacije, na svim nivoima, upravljanja granicama i kapaciteta upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcionisanja sistema azila.
Upravljanje migracijama nastavlja da se poboljšava. Savjet ministara usvojilo je strategiju i akcioni plan za migracije. Parlament je usvojio Zakon o strancima u avgustu 2023. Prijemni kapaciteti su dovoljni. Sporazumi o readmisiji i implementacioni protokoli su generalno na zadovoljavajućem nivou. BiH treba dodijeliti odgovarajući budžet za upravljanje migracijama, nastaviti napore za povratak neregularnih migranata u svoje zemlje porijekla i preduzeti dalje korake kako bi osigurali funkcionalan sistem azila. Prepreke nastavljaju postojati na osiguravanju efikasnog pristupa azilu.
U decembru 2023. Savjet ministara usvojilo je pregovarački mandat o statusnom ugovoru Fronteksa. Predsjedništvo ga je usvojilo u februaru 2024. godine, a glavni pregovarači jesu imenovani, čime je omogućen početak pregovora sa Komisijom.
U januaru 2024. godine BiH se dodatno uskladila sa viznom politikom EU uklanjanjem Omana sa svoje liste zemalja bez viza.
Vlasti BiH finalizirale su nacrt novog zakona o kontroli granica, sa ciljem poboljšanja usklađenosti sa evropskim standardima. Ministarstvo sigurnosti očekuje da ga dostavi Savjetu ministara na usvajanje.
Novi nacrt strategije i akcionog plana 2024-2029 o integrisanom upravljanju granicom, čiji je cilj usaglašavanja sa acquis-em EU, spremni su za usvajanje od Savjeta ministara.
korak 7: osigurati zabranu torture, posebno uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja.
U oktobru 2019. godine Ustavni sud je ukinuo pozivanje na smrtnu kaznu u Ustavu Republike Srpske. U avgustu 2023. godine Skupština je izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava i označila ga kao nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja – međunarodna obaveza zemlje.
korak 8: garantovati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja protiv novinara i medijskih radnika.
Sva tužilaštva i agencije za provođenje zakona imenovale su kontakt osobe za novinare, koji će biti objavljeni na platformi safejournalists.net. Prva obuka kontakt tačke, koju je finansirala EU, održana je krajem februara.
Kao prvi korak za hitno rješavanje finansijske situacije javnog emitera na nivou BiH, u februaru 2024. godine Savjet ministara dodijelilo mu je sredstva iz prihoda Regulatorne agencij za komunikacije. U toku je osnivanje radne grupe za izradu novog zakona na javnom RTV sistemu.
Zaključci
Otkako je Evropski savjet u decembru 2022. dodijelilo status kandidata BiH, javno opredjeljenje političkog rukovodstva za strateški cilj evropskih integracija je napredovalo važnim reformama i donijelo je pozitivne rezultate. Posvećenost političkog rukovodstva principima za osiguravanje funkcionalne BiH, koja napreduje na evropskom putu, Komisija je pozdravila.
Јače angažovanja u političkom dijalogu sa EU svjedoče i visoki politički forumi, posljednji održan u Briselu 6. decembra 2023. na kojem su učesnici shvatili političku važnost i priliku koju pruža Komisija preporukama za otvaranje pristupnih pregovora kada BiH postigne potreban stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo. Ovo još više jača potrebu da BiH ispuni potrebne reforme. Vlasti BiH su takođe ponovile svoju posvećenost napretku u reformama vezanim za EU tokom zajedničke posjete predsjednice Evropske komisije sa premijerima Hrvatske i Nizozemske u Sarajevu 23. januara 2024.
Uprkos nekim pomacima koji se spominju u Izvještaju, koji idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom, opša posvećenost EU putu ove zemlje se pretvorila u opipljive rezultate. Ovo se mora nastaviti odlučnim koracima za finalizaciju ključnih reformi u predstojećem periodu u skladu s pravilima i standardima EU.
BiH je takođe postigla i zadržala punu usklađenost sa EU Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom (CFSP) koja je najznačajniji signal ikada po pitanju zajedničkih vrijednosti i strateške orijentacije u novom geopolitičkom kontekstu. U svjetlu postignutih rezultata od 2022. Komisija smatra da je BiH postigla neophodan nivo usklađenosti sa kriterijumima članstva.
Stoga Komisija preporučuje Savjetu da otvori pristupne pregovore sa BiH u skladu sa tačkom 17. zaključaka Evropskog savjeta od 14. i 15. decembra 2023. Komisija preporučuje da Savjet usvaji pregovarački okvir nakon što BiH dalje korake u skladu s izvještajem Komisije. Komisija je spremna podnijeti izvještaj Savjet o napretku koji je BiH napravila u vezi sa ovim koracima.
Dodatni elementi napretka u reformama EU
1. Proces stabilizacije i pridruživanja
Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (SAPC) postao je u potpunosti operativan. PD PS BiH i Evropski parlament održali su punu sjednicu SAPC-a krajem oktobra 2023. Druga je zakazana za mart 2024. godine.
2. Pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata
Savjet ministara je imenovalo nadzorno tijelo za provođenje nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. U januaru 2024. godine Ministarstvo pravde potpisalo je memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT) kako bi uključilo u domaće krivične evidencije presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Јugoslaviju. Upravni odbor za izgradnju mira počeo je sa radom 19. februara 2024. godine koji je takođe platforma za politički dijalog o pomirenju.
3. Reforma javne uprave
Svi nivoi vlasti provode akcioni plan o reformi javne uprave (RЈU), sveobuhvatnu strategiju upravljanja javnim finansijama širom zemlje, i sopstvene individualne strategije o upravljanju javnim finansijama, dok pripremaju novu akcioni plan reforme javne uprave za 2022-2027.
Koordinacioni odbor za RЈU sastao se prvi put u februaru 2024. kao glavno političko tijelo za donošenje odluka koje ima zadatak da usmjerava reforme u ovoj oblasti što se tiče finansijske podrške RЈU-u, unapređenje kapaciteta koordinatora za reformu javne uprave i funkcionalnost implementacionih struktura.
U februaru 2024. godine Skupština je u prvom čitanju usvojila izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama BiH, koji imaju za cilj poboljšanje transparentnosti u zapošljavanju i uvođenje alata za upravljanje ljudskim resursima. Ove izmjene i dopune je u potpunosti usvojio PD PS BiH u drugom čitanju 8. marta 2024.
U toku su pripreme za održavanje prvog dijaloga EU i BiH o upravljanju javnim finansijama.
4. Funkcioniranje državnih institucija
Savjet ministara usvojilo je Program ekonomskih reformi 2024-2026 i to 28. februara 2024. Radni tim za Reformsku agendu plana rasta imenovao je Savjet ministara 17. januara 2024. godine i predstavili su listu prioriteta za svoju reformsku agendu.
Usvojen je Globalni okvir fiskalne ravnoteže i politike u BiH za period 2024-2026. na nivou BiH, što je preduslov za donošenje budžeta BiH za 2024. (23. januara 2024).
Budžeti za 2024. usvojeni su na entitetskim nivoima – u FBiH 24-25. januara 2024. godine; u Republici Srpskoj 15. decembra 2023. godine; u Brčko Distriktu 23. decembra 2023. godine; u Posavskom kantonu 20. decembra 2023.; u Kantonu Sarajevo 30. decembara 2023; u Zeničko-dobojskom kantonu 22. decembra 2023. i u Gradu Mostaru 25. januara 2024.
Odluku o kvalitetu tečnih naftnih goriva donio je Savjet ministara BiH u decembru 2023. Ovo je važan korak za pristupanje BiH WTO. To je takođe mjera za implementaciju Akcionog plana za paket energetske podrške.
Kako je ranije saopšteno, Republika Srpska i dalje ne priznaje odluke Ustavnog suda, uključujući i one kojima se ukidaju entitetski zakoni o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda i “visokog predstavnika”, kao i o neustavnosti pojedinih entitetskih krivičnih odredbi o kleveti. U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o imunitetu koji bi, ako bi bio u potpunosti usvojen, umanjio odgovornost političkih predstavnika i doveo u pitanje pravnu sigurnost.
U decembru 2023. godine, entitet Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona o referendumima i građanskim inicijativama koji bi, ukoliko bude u potpunosti usvojen, dao pravni osnov za posebnu izbornu administraciju u entitetu.
Veliki savjet Ustavnog suda više ne funkcioniše, što je značajna posljedica po efikasnost Suda. Kao što je već objavljeno, obje entitetske skupštine treba brzo da imenuju sudije na upražnjena mjesta i osiguraju puni sastav Ustavnog suda.
5. Sloboda udruživanja i sloboda okupljanja
Ministarstvo pravde radi na izradi strategije za podsticajno okruženje za organizacije civilnog društva, koje treba dostaviti Savjetu ministara na usvajanje. Zeničko-dobojski kanton (u decembru 2023.) i Unsko-sanski kanton (u januaru 2024.) usvojili su zakone koji imaju za cilj usklađivanje s evropskim standardima o slobodi okupljanja.
Kao što je ranije objavljeno, dok je ukupni pravni i regulatorni okvir uglavnom usklađen s pravnim tekovinama EU, Republika Srpska usvojio je u prvom čitanju nacrt zakona koji cilja aktere civilnog društva kao – strane agente što bi, ako se u potpunosti usvoji, značilo korak unazad.
6. Usklađenost sa vanjskom politikom EU
BiH je postigla i zadržala punu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, signalizirajući svoju jasnu posvećenost EU putu.
/Dnevni avaz/