Ministar finansija Srbije Siniša Mali potpisao je u ime Vlade u tehničkom mandatu konsultantski ugovor s norveškom firmom “Rystad Energy“, koja je zatim dala svoj prijedlog za poboljšanje energetske situacije u Srbiji.
U ovom prijedlogu, vrijednom 1,5 miliona dolara, kao jedna od opcija spominje se i korištenje nuklearne energije, što opet vraća u fokus ideju izgradnje srpske nuklearke ili, pak, kako je predsjednik Aleksandar Vučić u više navrata rekao, mogućnost da Srbija postane suvlasnik jedne takve elektrane u nekoj zemlji iz okruženja, najvjerovatnije u Mađarskoj.
U prijedlogu norveške kompanije stoji da je cijeli posao podijeljen u pet faza. U četvrtoj se govori o Srbiji na nuklearni pogon.
Kako se u pomenutom dokumentu navodi, u ovoj fazi biće utvrđene dugoročene strateške prilike za Srbiju, odnosno perspektive energetskog sektora do 2050. godine. U tom smislu, za Srbiju će biti definisana tri moguća puta brza tranzicija (snažna ulaganja u novu energiju i novu tehnologiju), spora tranzicija (veće oslanjanje na postojeću energiju, manja ulaganja u novu), treća faza (Srbija na nuklearni pogon, korištenje nove nuklearne tehnologije).
I tako se tema o srpskim nuklearkama ponovo zahuktala.
Zato nije čudno što je predsjednik Srbije nedavno ponovo govorio o tome, kada je rekao da je s mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom opet razgovarao da Srbija postane suvlasnik u nuklernim elektranama Pakš 1 i Pakš 2 i da bi se to platilo novcem ili valorizovalo suvlasništvom u nekoj srpskoj kompaniji.
O tome je Vučić govorio i u novembru 2021. godine, samo što je tad partner trebalo da bude ruska kompanija.
“Srbija razmatra mogućnost izgradnje nuklearne elektrane”, izjavio je tada Vučić i dodao da se zemlja o tome konsultuje s Ruskom državnom korporacijom za atomsku energiju Rosatom.
On je i ranije govorio da Srbija želi da postane manjinski vlasnik nuklearne elektrane u regionu, kao i da je jedna od opcija nuklearka u mađarskom gradu Pakš. Ipak, ovo je bio prvi put da se spominjalo da Srbija sama izgradi nuklearnu elektranu.
Nuklearke je u decembru 2021. spominjao i čovjek koji je označen krivcem broj jedan za energetski kolaps u zemlji i rasulo u EPS. Riječ je o bivšem direktoru ove kompanije Miloradu Grčiću.
On je o nuklearkama pričao baš onda kad je odgovarao na pitanje Aleksandra Vučića da li je svjestan sopstvene odgovornosti za kolaps koji je prošle zime doživeo EPS.
Grčić je tada Vučića informisao o stavu starijih kolega u EPS, koji smatraju da ne treba bježati od nuklearnih elektrana u 21. vijeku. Grčić je pojasnio da postoje male modularne nuklearne elektrane kontejnerskog tipa, s maksimalnim nivoom bezbjednosti, koje su u prvi mah projektovane samo za vojne svrhe. Rekao je da je vijek trajanja tih nuklearki 30 godina, potom se vade i mijenjaju, a period izgradnje je dvije plus pet godina.
O nuklearkama je pričala i ministarka energetike Zorana Mihajlović u novembru 2021. Govoreći o nuklearnoj energiji, Mihajlovićeva je istakla da nijedan energetski izvor nije idealan, ali da bi Srbija trebalo da razmišlja o nuklearnoj energiji s obzirom na to da do 2050. godine mora da izlazi iz energije koja se zasniva na uglju.
Odgovarajući na pitanje da li Srbija ozbiljno namjerava da se okrene nuklearnoj energiji ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže da mogućnost za to postoji, ali da sama izgradnja jedne takve elektrane traje godinama i da bi koštala milijarde evra, prenosi Nova.rs.
Foto: Wolfgang Stemme, Pixabay