Posljednjih godina na slovenačkom tržištu nekretnina događa se eksplozija potražnje koju ponuda ne može da prati.
Neravnoteža koja se u Sloveniji pojavljuje u posljednjoj deceniji ogleda se u hroničnom nedostatku stambenih nekretnina. Skupe nadstandardne novogradnje u Ljubljani i u turističkim mjestima uglavnom kupuju stranci ili imućniji građani kao investiciju.
Prema podacima Zavoda za statistiku (SURS), u Sloveniji je slobodno oko 71.000 stanova i kuća. Mnogi ljudi žive u začaranom krugu plaćanja visokih stanarina i životnih troškova ili otplate gotovo doživotnog stambenog kredita. Tokom epidemije neki su čak ostali bez krova nad glavom zbog gubitka posla, piše RTV Slovenije.
Oko 800 evra za trošak najma stana od 80 kvadrata, koji će platiti stanovnici nedavno otvorenog ljubljanskog naselja Novo Brdo, mnogima se čini vrlo pristupačnim. No pitanje je koliko je to povoljno uz prosječnu slovenačku neto platu koja iznosi nešto više od 1.200 evra.
“Odnos prosječnog prihoda i prosječnog troška stambenog zbrinjavanja svakako je nepovoljan, a najamnina je izvor sredstava za vlasnika za otplatu zajmova i pokrivanje tekućih troškova vezanih za vlasništvo nad nekretninama”, rekla je Alma Sinanović, savjetnica u stambenom fondu.
Stambene nekretnine bile su u drugom tromjesječju ove godine u prosjeku skuplje za 4,5 odsto nego u prvom tromjesječju, najviše od drugog tromjesječja 2011, prenosi Surs.
S obzirom na to da u Sloveniji nedostaje najmanje 10.000 iznajmljenih stanova, a krajem oktobra zastupnici u Državnom zboru nisu osigurali dovoljno glasova za zakon o podsticanju izgradnje javnih iznajmljenih stanova, koji predviđa 10.000 stanova do 2029. godine, postavlja se pitanje: stvara li se u Sloveniji socijalna bomba?
Rekordna je bila i prodaja korišćenih nekretnina, a prodaja novih nekretnina najniža je od drugog tromjesječja 2020. godine.
Agent za nekretnine Zoran Đukić procjenjuje da u Ljubljani trenutno nedostaje oko 5.000 stanova po cijeni od 3.000 evra za kvadrat.
“Potražnja za nekretninama je nepodnošljiva, ponuda je preniska. Našli smo se u poziciji akumulirane potražnje od 2008. godine”, dodao je.
Dok država obećava da će do 2026. osigurati oko 5.000 stambenih objekata, Geodetska uprava (Gurs) objavila je podatak da je prošle godine prosječna cijena korišćenog stana u Sloveniji prvi put premašila 2.900 evra po kvadratnom metru.
“U Kopru i Portorožu cijene nekretnina su nepodnošljivo visoke. I dalje se isplati kupovati mještanima u Novoj Gorici, u kojoj su cijene oko 2.000 evra po kvadratu, te u Mariboru i Ajdovščini, gdje su cijene obećavajuće”, dodaje Đukić.
Aleš Perovšek, rukovodilac odjeljenja za tržište nekretnina u Gursu, potvrđuje da su mjere za ograničavanje širenja epidemije uticale na događanja na slovenačkom tržištu nekretnina u 2020. i u prvoj polovini ove godine, ali da epidemija nije imala direktan uticaj na cijene nekretnina.
Uprkos manjem broju ostvarenih transakcija od početka epidemije do februara ove godine, i cijene stambenih nekretnina i zemljišta za njihovu izgradnju nastavile su da rastu, “tako da su u 2020. godini bile tri do četiri odsto više na državnom nivou nego u 2019.”
“Cijene su gotovo svugdje u zemlji bile više, ali su vjerovatno zbog epidemije rasle nešto manje nego inače”, dodao je Perovšek te napomenuo da je smanjena potražnja za kupovinom poslovnih nekretnina “zbog neizvijesnosti poslovnih subjekata u pogledu ekonomskih posljedica epidemije”.
Kada će se cijene smiriti?
Pitanje je jednostavnije od odgovora. Perovšek smatra da se pad cijena nekretnina ne može očekivati dok se ponovo ne počnu gomilati zalihe neprodatih novih stanova, no naravno, uprkos ubrzanoj gradnji posljednjih godina, još treba čekati da se ti stanovi izgrade.
“Očekujem veći broj novih stanova na tržištu u sljedeće dvije godine, ali naravno ne mogu reći koliko će brzo i koliko će tržište moći da apsorbuje te stanove u ovom trenutku”, kaže Perovšek.
Agent za nekretnine Zoran Đukić rješenje vidi u ciljanoj izgradnji stambenih nekretnina jer “svi samo prodaju neke skupe nadstandardne nekretnine, a nedostaje nam investitor koji bi obuhvatio kupce u segmentu od 3.000 evra po kvadratu. Tako bismo mogli brzo izgraditi, a i prodati 2000 stanova”, zaključuje Đukić.