Trenutno zanimanje Almira Mukače, koji je osnivač kreativnog startupa „Fress“, jeste uspješan kuhar koji uživa u svom poslu. Kako je preko IT sektora završio u kulinarskim vodama i posvetio se agrobiznisu ne zna ni on tačno, ali ono što mi znamo je da nam je drago što je cijela priča otišla u ovom smjeru, jer sada svakodnevno uživamo u njegovim specijalitetima i receptima, koje i ti možeš naći na njegovim društvenim mrežama Instagram i Facebook.
„Kako kažu, ništa u životu nije slučajno. Prije srednje škole život sam provodio na maminom kazanu. Od srednje, pa sve do završetka fakulteta, ishrana je bila na internatskom, odnosno domskom kazanu. U trenutku kada sam se „osamostalio“ mislio sam da je lako kuhati i s tim uvjerenjem sam za jedan obrok stavio u šerpu 1 kg riže da se kuha. Pretpostavljam da znate kakav je ishod bio. Poslije toga sam se zainteresovao za kuhanje i počeo eksperimentisati. U tom procesu moji cimeri su najviše gunđali, jer sam „prljao“ mnogo posuđa, a oni su morali prati. To je sve trajalo do prije 3 godine kada sam od kuhanja počeo živjeti.“
Kao najjednostavniji, a pametan izbor za doručak, preporučio nam je jaja na oko, koja su po njemu uvijek dobar izbor. Pored jaja, za neki brzi obrok navodi da je najlakše sastojke staviti u blender i napraviti dobar smoothie.
“Svakako ne treba preskakati doručak. Sama riječ doručak na engleskom „breakfast“ znači prekinuti post, a to znači da duži period nismo ništa jeli i da treba prvo nešto pojesti kada se probudimo. Jedna praksa kod naših starijih je da pojedu nešto slano prije prve jutarnje kafe, a to je ostalo od starih dana i pošto govorim turski povezao sam riječ doručak, na turskom „kahvaltı“, što bukvalno prevedeno znači „ispod kafe“. Naš želudac je, poslije noćnog rada dok smo mi spavali, veoma kiseo, a i kafa je takođe kisela. Tako da, prije nego da smo išta doručkovali, kafom ujutro samo još više povećavamo kiselost u želudcu.”
Mnogi od nas teško mogu odoliti grickalicama, koje najčešće jedemo ispred televizora ili u kinu, ali i na putovanjima kada nam je ograničen pristup kuhinji. Pitali smo ga da nam predloži zdravu alternativu za grickalice.
“Mi prije svega jedemo očima, pa onda proces konzumacije ide svojim tokom. Znači, šta nam je prvo pred očima to ćemo i jesti. Najbolje je „nezdrave“ grickalice staviti iza „zdravijih“, pa ćemo sigurno posezati za zdravijim opcijama. Suho i koštunjavo voće je odličan izbor. Svježe voće je još bolji izbor, jer u večernjim satima treba izbjegavati hranu koja se dugo vari, pa onda želudac ima posla cijelu noć i budimo se umorni, dok je za varenje sježeg voća ili povrća potrebno samo 45 minuta.”
Zanimalo nas je i na koji način je najbolje pripremati žitarice poput heljde, ječma ili zobi, a da se ne izgube njihove nutritivne vrijednosti. Almirova preporuka je koristiti ih kao cjelovite, odnosno noć prije spremanja staviti ih u mlijeko ili od njih praviti kekse i granole.
Almir ističe kako su mu najdraži oni recepti za koje je potrebno do 30 minuta. Ipak, jedan od njih se izdvaja.
“Među omiljenim receptima mi je onaj za jelo šavarma. Ovaj specijalitet se pravi od korjenastog povrća i okoštenih bataka, sa puno različitih začina, među kojima je najdominantniji curry pasta.
Instagram: mukacha.almirOno na šta je većina ljudi slaba, a zbog čega najveći dio nas dobije koji kilogram viška, jesu slatkiši. Zato ti donosimo Almirovu preporuku za sirove slatkiše, koje možeš jesti bez griže savjesti. Upravo po njima je i postao poznat širokoj masi ljudi.
Sastojci: Za koru nam je potrebno 250 g lješnjaka i 150 g hurmi. Sve samljeti u multipraktiku i prebaciti u kalup.
Za kremu je potrebno 400 g sirovih indijskih oraha, 300 ml biljnog mlijeka, 110 g otopljenog kokosovog ulja, 200 g agava sirupa (ili meda), smrznute borovnice i sok od pola limuna.
Indijske orahe staviti u toplu vodi 2-3 sata zatim sve sastojke staviti u blender i kremu izliti u kalup. Staviti u zamrzivač preko noći i sutradan ukrasiti po želji.
Trudi se da on i članovi porodice uvijek imaju zdrave obroke, a kada nema ideju šta napraviti za ručak, jednostavno proviri u frižider i iskoristi svoju kreativnost.
Zlatna pravila kojih se drži kada je u pitanju zdravo kuvanje jeste da koristi svježe začine, kao i organske svježe namirnice, izbjegava rafinirana ulja i šećere, te u minimalim količinama koristi bijelo brašno.
Nažalost, složili smo se sa tim da je trenutna svijest ljudi u regionu o važnosti zdrave ishrane na nezavidnom nivou.
“Čini mi se da najviše obrinemo kada su djeca još skoz mala, odnosno kada djeca sa 6 mjeseci počnu jesti hranu pored majčinog mlijeka.Tada roditelji gledaju da kupuju organske namirnice zbog djece, a kada djeca malo porastu, prestaju da gledaju šta im djeca jedu. Dovoljno je vidjeti čime nam se djeca hrane u školama, pa će nam sve biti jasno. Često spominjem jednu rečenicu koja oslikava naše stanje kada je ishrana u pitanju, a to je da „Moj jaran jede za 3, a puši za 5 KM“.
Kako je Almir direktor i osnivač kompanije “Fress” koja se bavi distribucijom organskih proizvoda, zanimalo nas je kako da sa sigurnošću znamo da je riječ o organskom proizvodu u kupovini.
“Organska proizvodnja je proizvodnja bez korištenja konvencionalnih hemijskih đubriva, pesticida, fungicida, herbicida, itd. U takvoj proizvodnji se isključivo oslanjamo na prirodu. Pomoću certifikata koje organski proizvodi moraju imati, možemo zaključiti da li je zaista riječ o organskoj proizvodnji. Druga i najsigurnija opcija jeste vlastita proizvodnja.”
Kupovne navike ljudi pune su grešaka kod svakodnevnog izbora namirnica i načina ishrane, a uz samo nekoliko savjeta, veoma lako se sve te greške mogu ispraviti.
“Kupujemo namirnice bez da provjeravamo porijeklo i na taj način ugrožavamo domaću proizvodnju, a sve sa izgovorom da nam je cijena najvažnija i onda posežemo za uvezenim proizvodima slabije i sumnjive kvalitete.”
Ovih dana ništa nije kao inače ni u čijem životu, ali nam se čini da je Almir produktivno i pametno organizovao vrijeme kod kuće, dok ne prođe cijela situacija sa korona virusom.
„Trenutno sam kuhar u kući i povremeno sam učitelj. Djeca imaju dosta obaveza zbog online škole, pa se i supruga i ja moramo angažovati da sve završe na vrijeme. Pored toga, pravimo planove za izlazak iz krize, te na jednom projektu koji će biti prehrambeno proizvodnog karaktera s ciljem izvoza. Takođe, radimo na novoj kuhinji koja će biti multifunkcionalna, a u kojoj ćemo raditi proizvodnju za naše usluge cateringa, održavati kulinarske radionice i snimati emisije.”
Izvor ultra.ba