Sezona je breskvi, voćke koja je, kažu stručnjaci, dobra za regulisanje krvnog pritiska i poboljšanje vida.
“Kad zagrizite u tu slatku crvenkastu voćku, u ustima nastaje eksplozija soka i sočnog mesnatog dijela, a uz sve to breskva je puna hranljivih sastojaka”, kaže doktorica Keri Gans iz Shape Brain Trusta.
Breskva postoji već oko tri hiljade godina, a iz Kine su je u Europu 1571. godine donijeli Španjolski misionari, piše Shape.
Iz Informacijskog centra “Clemson University Cooperative Extension’s Home and Garden Information Center” (HGIC) kažu da danas postoji više od 100 različitih sorti breskve, a meso im može biti žuto, bijelo ili crveno. Najviše se ipak uzgajaju sorte sa slatkim žutim mesom, izbalansiranim s malo kiselosti. S druge strane, bijele breskve imaju jako malo kiselosti pa su slatke gotovo kao med.
Osim po boji i ukusu breskve se međusobno razlikuju i po svojoj koštici, odnosno po tome je li mesnati dio spojen s njom ili ne. Breskve iz raznih supermarketa najčešće nemaju bogat okus kao one s pijace ili iz manjeg lokalnog uzgoja, a jedan od razloga za to je, kažu iz HGIC-a, što se ove prve nakon žetve mehanički četkaju kako bi se s njih uklonile suvišne dlačice.
Kad trebate lagani i puni obrok bez mnogo kalorija, dobar je izbor, kaže doktorica Gans, zrela breskva. Jedna breskva srednje veličine ima samo 59 kalorija, što je prema američkom Ministarstvu poljoprivrede (USDA) duplo manje od banane.
Takođe, breskva energiju ne osigurava iz takozvanih praznih kalorija i njenom ćete konzumacijom hranjive sastojke i dobiti sa svakim zalogajem.
S jednom ćete breskvom u organizam unijeti oko 2,25 grama makronutrijenta i bit ćete korak bliže preporučenom dnevnom unosu vlakana, koji je prema USDA oko 28 grama. U tih svojih nekoliko grama breskva sadrži oko 60 posto netopljivih vlakana, koja hrani pomažu da brže prođe kroz želudac i nešto topivih vlakana koja usporavaju probavu.
Doktorica Gans ističe i da breskva neće samo pomoći da se osjećate siti, već će pomoći i u regulaciji šećera i holesterola u krvi. Osim toga, ista ta vlakna mogu pomoći i u sprječavanju opstipacije, pa ako patite od zatvora uzmite breskvu.
Prema USDA, breskve sadrže gotovo 10 miligrama vitamina, bitnih najviše zbog svojih antioksidacijskih učinaka. Antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala u tijelu, a mogu pomoći i u jačanju imuniteta, kazala je Gans.
Breskve mogu pomoći i u regulisanju krvnog pritiska zbog kalija koji sadrže a koji uzrokuje širenje krvnih žila i izlučivanje više natrija kroz mokraću, što snižava pritisak.
Jedna breskva srednje veličine sadrži 24 mikrograma vitamina A, hranjive tvari koja može pomoći u poboljšanju vida.