Uprkos dobro normativno uređenim propisima o transportu opasne robe u praksi i dalje postoje nejasnoće u pojedinim segmentima poput transporta električnih vozila i njihovih pogonskih baterija, odnosno kada je riječ o oštećenim vozilima i baterijama, rekao je profesor Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu Siniša Sremac.
Sremac, koji danas u Doboju prisustvuje naučnom skupu o transportu opasne robe, pohvalio je inicijativu Saobraćajnog fakulteta da se uskostručno raspravlja o aktuelnoj problematici jer su na jednom mjestu okupljeni struka, privrednici, donosioci odluka, te studenti.
“Pokazalo se da akcidenti u transportu opasne robe mogu da dovedu do veoma velikih posledica po ljude, životnu sredinu i materijalna dobra. To je oblast izuzetno uređena u okviru model propisa UN i ostaje da se ti propisi i primene u praksi”, rekao je novinarima Sremac.
Sremac kao najveće rizike u transportu opasne robe navodi proces utovara i istovara, kada lica koja dolaze u dodir sa opasnim materijama nisu svjesna mogućih posljedica.
Predstavnik Naftne industrije Srbije Momčilo Matijašević naveo je da međunarodni propisi o transportu opasnih materija akcenat stavljaju na bezbjednost i mijenjaju se svake druge godine, tako da sve članice potpisnice, uključujući BiH, moraju prilagoditi svoje zakonske regulative.
On je kao cilj istakao da se ljudski uticaj na akcidentne situacije gotovo eliminiše i u tom pravcu konstrukcije prevoznih sredstava su takve da 80 odsto eliminišu ljudski faktor tokom transporta.
Matijašević je rekao da sva tri vida transporta – željeznički, drumski i riječni imaju svoja ograničenja, ali da se oko 75 odsto prevoza opasnih materija odvija drumskim saobraćajom.
Kada je riječ o faktorima rizika tokom manipulacije opasnim materijama, on je izdvojio elektrostatičko pražnjenje usljed kojeg dolazi do požara, a nakon njega i eksplozije i kao primjere takvih velikih tragedija ukazao na one u Bolonji i Bejrutu.
“Opasna roba zahteva i određene uslove i kriterijume za skladištenje, manipulaciju, te transport do krajnjeg korisnika koji mora da ispuni određene uslove s ciljem maksimalne bezbjednosti za potrošače na malo”, rekao je Matijašević.
Rektor Univerziteta u Prištini, sa privremenim sedištem u Kosovskoj Mitrovici Nebojša Arsić rekao je da je na području zemalja bivše Jugoslavije bilo akcidentnih situacija usljed neznanja tokom transporta opasne robe i da je zbog toga važno da se o tome probudi svijest kod javnosti i struke, te školuju sposobni i stručni kadrovi da usvojena znanja iz te oblasti primjene u praksi.
On je naveo da taj univerzitet realizuje međunarodni projekat kako bi se evropska iskustva primijenila u praksi, u koji je uključen i dobojski Saobraćajni fakultet.
Direktor logistike u transportnoj kompaniji “Aktros” Nikola Brković rekao je da, zahvaljujući bezbjednosnim mjerama, nisu imali akcidentne situacije tokom transporta opasnih materija, koja je i njihova dominantna djelatnost.
“Što se tiče opasnih materija, prevozimo kiseline, neke vrste otrova koje spadaju pod ADR i uglavnom je međunarodni transport”, naveo je Brković i dodao da je svaka roba specifična na svoj način i ima svoje transportne zahtjeve.
On je pojasnio da se različite mjere primjenjuju za zapaljive materije od korozivnih ili otrovnih i da u tom pravcu iziskuju dobro obučenog vozača i opremljeno transportno vozilo.
“Mnogi utovari u Evropi ne dozvoljavaju utovar bez ADR testova ili inspekcije vozila prije samog utovara bez obzira što posjedujete sve licence”, istakao je Brkić.
Vlasnik i osnivač “Grin grupe” za upravljanje opasnim otpadom iz Srbije Marko Rokvić rekao je da u Srbiji na godišnjem nivou nastane oko 80.000 tona opasnog otpada, što predstavlja jedan odsto od ukupnog industrijskog otpada.
On je rekao da je uloga ove kompanije da se opasni otpad zbrine na zakonom predviđeni način u okolnostima kada ova oblast još nije dovoljno uređena i postojanja takozvane sive zone u kojoj još oko 40 odsto opasnog otpada završava na smetljištu.
Zamjenik gradonačelnika Doboja Slavko Kovačević rekao je da zaposleni u regionalnoj deponiji vode računa o zbrinjavanju opasnih materija, i ukazao na dobru saradnju Gradske uprave sa Saobraćajnim fakultetom, koji je i organizator današnjeg stručnog skupa.
Stručni skup o transportu opasne robe danas u Doboju otvorio je predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković.
Na savjetovanju, koje je okupilo stručnjake sa 15 univerziteta iz regiona i zemalja EU, biće predstavljeni naučni radovi iz oblasti propisa transporta opasne robe, prevoza, otpreme, prijema i skladištenje opasne robe, zatim bezbjednosne obaveze učesnika u transportu opasne robe, rukovanje i manipulisanje, te upravljanje i rizicima u transportu opasnim materijama, njihovo pakovanje i ambalaža, kao i upravljanje opasnim materijama.
Riječ je o “Erazmus plus” projektu koji će trajati tri dana na Saobraćajnom fakultetu u Doboju.