Evropska unija se nalazi pred potencijalnom novom gasnom krizom, a evropski gasni snabdjevači su već širom svijeta počeli tražiti nove izvore jeftinog gasa, kako bi nastavili energetsku tranziciju od fosilne ka obnovljivoj energiji.
Nakon što su ukrajinske snage osvojile grad Sudža u Rusiji, u kojem se nalazi najvažnija gasna stanica za ruski gas prema Evropi, postoji strah da bi moglo doći do otežanog uvoza ruskog gasa, što će ponovo dovesti do rasta cijena.
U BiH se zbog toga i dalje vode pregovori kako se priključiti na južnu interkonekciju, preko koje bi u BiH mogao biti dovožen gas iz obližnjeg terminala za tekući gas na Krku. Na dnevnom redu je i istočna konekcija, kojom bi se Republika Srpska preko Srbije priključila na ruski gasovod preko Turske, koji nije direktno vezan preko terminala u Sudži, ali je takođe važno napomenuti da bi ovom rutom mogao biti dovožen i azerbejdžanski gas iz terminala u Grčkoj.
Almir Bećarević, ekspert za energetiku, kaže za “Nezavisne” da je i posjeta Vilijama Bernsa Sarajevu, prema njegovim saznanjima, direktno vezana za pitanje južne interkonekcije i neizvjesnosti nakon smanjenog dotoka ruskog gasa u Evropu.
Bećarević ne vjeruje da će Ukrajinci kontrolom gasne stanice u Sudži zavrnuti slavinu Evropi, ali podsjeća da krajem godine ističe ugovor između Rusije i Ukrajine o transportu ruskog gasa preko ukrajinske teritorije, a Ukrajinci su već najavili da ga ne namjeravaju ponovo obnavljati.
“U tom kontekstu treba gledati na upozorenja koja dolaze od naših američkih prijatelja. Prevažan je projekt ‘Južna interkonekcija’ u kontekstu svega onog što će se dešavati u Evropi, neka vrsta, da kažem, ograničenja dostupnosti ruskog gasa”, smatra on.
Dodaje da će od ruskih izvora ostati jedino “Turski tok”, ali da se ne zna koliko će još taj projekat živjeti.
Prema njegovim saznanjima, bh. zvaničnici su dobili poruku da Amerika želi da vidi uspostavljanje južne interkonekcije, ali na način kako je to bilo originalno planirano, da “BH gas” bude nosilac tog projekta, a ne da se pravi novo distributivno preduzeće u Mostaru.
Bećarević je uvjeren da je time na spor između Mostara i Sarajeva zbog ovog projekta stavljena tačka i da će se u skorom vremenu krenuti u realizaciju.
Kako nam je nezvanično rečeno, rješenje je već postignuto, ali još nije objavljeno. Prema tom rješenju, “BH gas” bi osnovao filijalu u Mostaru, a u Upravnom odboru bi bili ravnopravno zastupljeni Bošnjaci i Hrvati, čime bi se spriječilo preglasavanje u vezi s ovim projektom.
Naznaka da bi se nešto moglo pokrenuti je bila i najava nove hrvatske Vlade da će u ovom mandatu krenuti u realizaciju projekta “Južna interkonekcija”.
Naime, u programu je navedeno da će energetika, posebno u kontekstu sprovođenja zelene tranzicije EU, imati posebno mjesto u programu, a da će gas i gasna infrastruktura kroz povezivanje sa susjednim zemljama biti značajan dio tog miksa.
“Nastavit će se raditi na uspostavi južne plinske interkonekcije sa Bosnom i Hercegovinom”, stoji u programu i ističe se da će terminal za tečni gas na Krku biti proširen, a kapaciteti sa 2,9 milijardi povećani na 6,1 milijardu kubnih metara godišnje. U programu, međutim, nema detalja o tome kako će se projekat realizovati.
Ako se obistine Bećarevićeve ocjene, to bi moglo značiti da će i BiH uskoro izaći s rješenjem, na način da će u Federaciji uskoro biti usvojen zakon.
/Nezavisne/