Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra mogućnosti uvođenja skenera na narednim opštim izborima BiH, na način da za njihovu primjenu nije potrebna izmjena Izbornog zakona, u slučaju da u parlamentu ne bude bilo moguće usvojiti amandmane na ovaj zakon.
Naime, pitanje izmjene izbornog zakonodavstva postalo je osjetljivo političko pitanje ne samo zbog mogućnosti unapređenja izbornog procesa, što očigledno ne odgovara svim političkim subjektima, već i zbog politički osjetljivih odluka, poput načina implementiranja odluke Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope u predmetu “Sejdić i Finci”.
Pet članova CIK-a proteklog vikenda u Neumu, u organizaciji Savjeta Evrope, s grupom od tridesetak novinara raspravljalo je o raznim aspektima izbornog procesa, među kojima je i pitanje uvođenja skenera za identifikaciju glasača, ali i skenera za skeniranje glasačkih listića, i to na način da za ove izmjene ne bude potrebna izmjena izbornog zakonodavstva.
Dok se manje-više svi članovi CIK-a slažu da bi bilo moguće uvesti neke skenere, poput skenera za otisak prsta radi lakše i vjerodostojnije identifikacije glasača, neki članovi, poput Suada Arnautovića, idu i korak dalje i smatraju da postoji način da se i skeneri za skeniranje glasačkih listića angažuju na narednim izborima na način da nije nužno potrebna izmjena Izbornog zakona. On je novinarima prisutnim na ovoj edukaciji objasnio da bi skenere bilo moguće primijeniti na dva načina, od kojih jedan način ne bi zahtijevao promjenu Izbornog zakona. Prema njegovom tumačenju, ako bi se skeneri priključivali na mrežu nakon završetka izbornog procesa i kao pomoćno sredstvo, dok bi ostatak izbornog procesa bio identičan sadašnjem, izmjena Izbornog zakona ne bi bila potrebna.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine” je rekao da su različite vrste skenera zaista jedna od opcija koju CIK razmatra za naredne opšte izbore u oktobru naredne godine. Prema njegovom mišljenju, bilo bi moguće bez izmjena zakona uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u centralni server CIK-a, pod uslovom da Savjet ministara i parlament odobre deset miliona u naredni budžet CIK-a kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. On je pojasnio da bi ona uključivala nabavke barem po jednog laptopa na svakom biračkom mjestu i rješenja putem interneta kako bi se ti laptopi sigurno priključili na server CIK-a.
“Naši timovi rade na projektnom zadatku za neka od ovih rješenja u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona”, rekao je on i pojasnio da bi skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska prsta birača u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente BiH, spriječili manipulacije o kojima se puno govorilo u javnosti nakon prošlih lokalnih izbora, poput krađe identiteta.
Što se tiče skenera za očitavanje glasačkih listića, Bakalar je pojasnio da postoje i različiti skeneri i različite metode njihovog korištenja, te je napomenuo da u saradnji s EU postoje planovi da se bh. zakonodavcima organizuju demonstracije izbora s različitim rješenjima, o kojima bi onda trebalo da se opredijeli država.
“U svakom slučaju, stvar bi bila sigurno čistija ako bi se neke izmjene uključile u izmjene Izbornog zakona”, rekao je Bakalar.
Esad Mavrić, predstavnik Savjeta Evrope i organizator seminara, rekao je da su novinari mogli čuti od predstavnika CIK-a podatke koji će im pomoći da budu kompetentniji i informisaniji o različitim aspektima izbornog procesa.
“Jedna od zanimljivijih tema o kojima su novinari mogli čuti odnosila se na mogućnosti unapređenja izbornog procesa kroz tehnička rješenja”, rekao je Mavrić za “Nezavisne novine“.