DOBOJ – Da bi se izborili s nepovoljnom genetikom koja im nosi sklonost ka višku kilograma, srednjoškolci često srljaju u krajnost i zbog praznog tanjira se u osjetljivim godinama suočavaju s pothranjenošću.
“Čak možemo da vidimo regionalno gdje je najveća zastupljenost anoreksije i pothranjenosti što se tiče dobojske regije. Mi nemamo službe u bolnici koje se bave anoreksijom i bulimijom na taj način. Ne postoje u BiH posebne klinike za liječenje takvih poremećaja i onda je na roditeljima da prepoznaju da dijete ne unosi dovoljnu količinu hranjivih materija, da tijelo propada, da je to mala kilaža”, kaže Inga Marković, nutricionista u dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka”.
Ona dodaje da takva djeca vrlo lako manipulišu.
“I sa roditeljima i sa profesorima i sa doktorima, znaju slojevito da se oblače, da na sebe stave puno garderobe, gdje se u stvari ta njihova mršavost i ne vidi”, navela je Markovićeva.
Da li srednjoškolci znaju da procijene stanje svoje uhranjenosti i kako izgledaju njihovi dnevni obroci, ona je provjerila na predavanju “Feed your brain”, koje je za njih organizovano.
Sedamnaestogodišnja Sara Katica, učenica Medicinske škole, kaže da dok nije otkrila zdravu prehranu razne pite su bile njen glavni obrok, ali je odlučila da to promijeni, pa sada ovsenim pahiljicama započinje dan.
“Meni je ukusno, ja sam se navikla već, to mi je OK. Zbog izgleda, zdravlja, aktivnosti, trčim pa ne mogu baš da se hranim nezdravo, nemam onda energije za te sportske aktivnosti koje obavljam”, rekla je Katica.
Šesnaestogodišnji Stefan Stevanović rekao je da prije nije baš ni obraćao pažnju šta jedem dok nije shvatio koliko je bolesnih ljudi u svijetu.
“Preferiram više biljnu ishranu i manje termički obrađenu hranu”, priča nam on.
U zadnjih pet godina alarmantno je stanje i po pitanju gojaznosti, upozoravaju nutricionisti, ali pozitivno je to da roditelji sve više imaju svijest o tome kako tijelo djeteta treba da izgleda i na koji način treba da ga hrane.
“Mi majke imamo problem jer dok god smo mi odgovorne za ishranu naše djece to i može da ide u pravom pravcu. Od onog momenta kada djeca uđu u pubertet i od momenta kada počinju sami da odlučuju šta da jedu, tada se u stvari javljaju poremećaji u ishrani“, navela je Inga Marković.
Izvor Sanja Čakarević, nezavisne.com