Cijene nafte su na putu da ovaj mjesec dosegnu 100 dolara po barelu prvi put u 2023. nakon što su porasle za gotovo 30 posto od juna, nakon smanjenja proizvodnje u Rusiji i Saudijskoj Arabiji i rastuće potražnje iz Kine.
Sirova nafta Brent, referentna cijena nafte, porasla je prošle sedmice na najvišu razinu u 10 mjeseci od gotovo 94 dolara po barelu, u odnosu na 72 dolara po barelu na najnižoj tački u junu, krećući se prema svom najvećem tromjesečnom porastu od ruske invazije na Ukrajinu.
Lakša američka nafta, West Texas Intermediate, porasla je sa 67 dolara po barelu na 90 dolara po barelu u istom razdoblju. Obje su referentne vrijednosti porasle za oko 4 posto u sedmici.
Cijene benzina i dizela u Velikoj Britaniji počele su skromno rasti, dodajući 10 penija na cijenu litre od juna. Motoristička organizacija RAC saopćila je da je prosječna cijena bezolovnog goriva u petak iznosila 1,52 funte po litri, u odnosu na 1,43 funte u junu. U SAD-u, gdje porez čini manji udio u cijeni na pumpama, benzin je skočio za više od 10% na 3,90 dolara po galonu (3,8 litara).
Povećana potražnja za letovima u SAD-u, Evropi i odnedavno Kini potaknula je još veći porast cijena mlaznog goriva koje prati Uprava za energetske informacije (EIA). Cijene su krajem augusta u prosjeku iznosile 3,07 dolara po galonu, što je povećanje od 50% u odnosu na nedavno najnižu razinu od 2,05 USD početkom maja.
Ranije ovog mjeseca, Saudijska Arabija produžila je kombinovana smanjenja za 1,3 miliona barela dnevno (bpd) do kraja godine, ubrzavajući smanjenje globalnih zaliha.
Smanjenje opskrbe od Rusije kako bi povećala cijene također je poduprlo napore drugih zemalja OPEC-a da poguraju cijene prema 100 dolara po barelu.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je prošle sedmice da će tekuća smanjenja opskrbe od ova dva lidera Opec+ stvoriti “značajan manjak opskrbe”, što predstavlja značajnu prijetnju tekućoj volatilnosti cijena.
Izvještaj je objavljeno samo dan nakon što je Opec objavio da se tržište suočava s manjkom od više od 3 miliona barela dnevno u nadolazećem tromjesečju, što bi potencijalno moglo rezultirati najvećim nedostatkom opskrbe u više od desetljeća.
Saudijska Arabija i njeni partneri u Opecu također su zabrinuti jer je IEA predvidjela da će potražnja za naftom dosegnuti vrhunac prije 2030. godine, za koju neki analitičari vjeruju da bi se mogla pomaknuti do 2026. godine zbog brzog prelaska na obnovljive izvore energije koji je već u toku.
Očekuje se da će rastući troškovi goriva i potražnja kineske privrede, koje je najveći svjetski uvoznik nafte, pomutiti izglede za centralne banke i njihovu misiju da smanje stope inflacije koje su još uvijek znatno iznad ciljne razine od 2 posto.
Pad cijena nafte odigrao je veliku ulogu u padu inflacije u prvoj polovici ove godine, ali sada se očekuje da će djelovati kao kočnica u drugoj polovici i u 2024.
Evropskacentralna a banka provela je 10. uzastopno povećanje kamatnih stopa prošle sedmice i implicirala da će vjerovatno stati na tome. U petak su, međutim, kreatori politike rekli da daljnje povećanje nije isključeno.
Očekivalo se da će kamatne stope centralne banke SAD-a dosegnuti vrhunac nakon prošlomjesečnog pada temeljne inflacije, koja uklanja nestabilne elemente poput goriva i hrane. Ipak, Federalne rezerve su signalizirale da vrata ostaju otvorena za moguće konačno povećanje u novembru.
“Klađenje na naftu postaje omiljena trgovina na Wall Streetu. Niko ne sumnja da će odluka Opec+ (proizvodnja nafte) krajem prošlog mjeseca održati tržište nafte vrlo tijesnim u četvrtom tromjesečju”, rekao je Edward Moya, analitičar OANDA-e.
/Klix/