Ukoliko vlast u Srpskoj do kraja dovede namjeru da kriminalizuje klevetu i uvredu, optužene za ova krivična djela doslovno očekuje golgota jer će, između ostalog, morati pripremiti novac za angažovanje advokata, ali i otpisati mogućnost zaposlenja u brojnim ustanovama koje ne zapošljavaju one protiv kojih se vodi krivični postupak.
Sporni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske, podsjetimo, propisuje visoke kazne, koje za klevetu dostižu i cifru do 120.000 KM. To, međutim, nije jedini problem.
“Građani moraju biti svjesni činjenice da status optuženog u krivičnom postupku nije isti kao status tuženog u parničnom postupku”, ističe u izjavi za “Nezavisne novine” advokatica Jovana Kisin Zagajac.
Prema njenim riječima, po potvrđivanju optužnice optuženi više neće moći dobiti uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivični postupak, što je često potrebno radi zaposlenja.
“Ukoliko je optuženi u radnom odnosu to može dovesti do suspenzije ili disciplinskog postupka, pa čak i do raskida radnog odnosa, u zavisnosti od vrste radnog odnosa. U slučaju ispunjenja određenih zakonskih uslova, kao što su strah od bjekstva ili uticaja na svjedoke, sud može odrediti i pritvor optuženom dok traje postupak. Svakako se preporučuje i angažovanje branioca iz reda advokata, što optuženog može koštati nekoliko hiljada KM”, kaže ona.
Dodaje da se, u slučaju osuđujuće presude, ta presuda bilježi u kaznenu evidenciju pa shodno tome izvjesno vrijeme osuđeni neće moći dobiti uvjerenje da nije krivično kažnjavan, što je takođe uslov za mnoga radna mjesta.
“U slučaju nemogućnosti plaćanja novčane kazne u datom roku, sud će novčanu kaznu pretvoriti u kaznu zatvora koja može ići do dvije godine”, ističe advokatica.
I Dragan Todorović, rukovodilac Pravnog odjeljenja u Banjalučkom centru za ljudska prava, ističe da su velike razlike između građanske parnice koja se, po trenutno važećem Zakonu o zaštiti od klevete, pokretala tužbom za naknadu štete nanesene ugledu fizičkog ili pravnog lica, i krivičnog postupka koji bi bio pokretan u istom slučaju ukoliko predložene izmjene krivičnog zakonodavstva u pogledu uvrede i klevete stupe na snagu.
“Prije svega, naknade štete koje su sudovi određivali u slučajevima kada je utvrđena građanska odgovornost za štetu nanesenu ugledu fizičkog ili pravnog lica su, u pravilu, bivale značajno niže u odnosu na predložene sankcije u slučaju da se utvrdi postojanje krivične odgovornosti za istu stvar. Takođe, karakter tih sporova ima različite posljedice po učesnike jer učesnici građanske parnice nemaju status optuženog, dok će to biti slučaj s onima protiv kojih se bude vodio krivični postupak za uvredu ili klevetu”, kaže Todorović za “Nezavisne novine”.
U praksi to, dodaje, znači da ta lica neće biti u prilici da, na primjer, dobiju uvjerenje o nevođenju krivičnog postupka, a u pitanju je dokument koji često zatreba građanima u različitim situacijama.
“Slično tome, u slučaju da budu pravosnažno osuđeni za učinjeno krivično djelo uvreda ili kleveta, ta činjenica se upisuje u kaznenu evidenciju i u tom slučaju je nemoguće dobiti tzv. uvjerenje o neosuđivanosti, što ima čitav niz posljedica po pojedinca i može dovesti do otežanog ili potpuno onemogućenog ostvarivanja određenih prava, koja bi, u slučaju da se za isto djelo vodila građanska parnica, pojedinac mogao ostvariti bez poteškoća”, kaže Todorović.
Da će ovakvo zakonsko rješenje, ako bude u ovom obliku usvojeno, biti prepreka mnogim optuženima za zaposlenje slaže se i Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske.
“Zakon će predstavljati veliki problem kako građanima, tako i sindikalnim predstavnicima. Može bilo ko da nas sutra tuži za uvredu. A pritom, vođenje krivičnog postupka onemogućava bilo kome da dobije potvrdu da se protiv njega ne vodi krivični postupak. To predstavlja ozbiljne probleme svima onima koji dođu u takvu situaciju, a budu željeli da konkurišu za neki posao, imenovanje itd”, rekao je Marić za “Nezavisne novine”.