Norveška je neutralni partner u BiH koji želi pomoći u pronalaženju rješenja dogovorom, i to je najveća norveška vrijednost u interakciji s partnerima u BiH, rekao je Olav Rajnertsen, ambasador Norveške u BiH, u intervjuu za “Nezavisne“.
Kao primjer norveškog djelovanja, Rajnertsen navodi Poslovnu bh-norvešku asocijaciju koju je osnovao.
“To je platforma na kojoj se poslovni ljudi obje zemlje mogu susretati, razmjenjivati ideje i saradnju. Već smo identifikovali oblasti koje bi mogle biti interesantne za norveške biznismene”, rekao je on.
Po njegovom mišljenju, rješenja treba graditi dogovorom korak po korak, umjesto preduzimanja krupnih koraka i postavljanja nerealnih ciljeva.
NN: Pokrenuli ste Poslovnu bh-norvešku asocijaciju (NBBA). Šta je cilj i na koji način mislite poboljšati poslovnu saradnju bh. i norveških biznismena?
RAJNERTSEN: Tokom proteklih 25-26 godina Norveška i BiH su razvile izuzetnu saradnju. Vaša dijaspora je takođe jako uspješna u Norveškoj. To je dovelo do poslovnih kontakata, kulturne razmjene…, ali ipak investicije, posebno Norveške u BiH, su skromne. Tako sam, kad sam prije sedam mjeseci preuzeo funkciju ambasadora, uspostavljanje bh-norveškog poslovnog udruženja postavio kao svoj jasan cilj. To je platforma na kojoj se poslovni ljudi obje zemlje mogu susretati, razmjenjivati ideje i saradnju. Već smo identifikovali oblasti koje bi mogle biti interesantne za norveške biznismene.
NN: Šta im kažete? Šta bi za njih moglo biti interesantno u BiH?
RAJNERTSEN: Ogroman potencijal za razvoj zelene energije – ekološki prihvatljive hidroelektrane, jer smo potpuno svjesni zahtjeva građana BiH za očuvanjem rijeka i životne sredine, koje izuzetno podržavamo. Bez lažne skromnosti, norveški model zaštitu okoline uzima veoma ozbiljno i odgovorno. Vi biste mogli razvijati hidropotencijal paralelno s turizmom i tako dati ekonomsku šansu lokalnim zajednicama. Zatim lov, ribolov, rafting… Takođe, postoji ogroman potencijal za solarnu energiju i energiju vjetra, a to je od interesa velikim strateškim norveškim investitorima. Informaciono-komunikacione tehnologije su takođe područje s ogromnim potencijalom. Osim toga, imamo razvijenu drvnu industriju, a imamo i nešto izvoza iz BiH u Norvešku u tom sektoru. Aktivnosti postoje i u mašinskoj industriji između dvije zemlje. I na kraju – turizam. BiH je tako lijepa zemlja, a ovo ne kažem tek tako. Ljudi u Evropi i Norveškoj nisu svjesni svega što bi mogli doživjeti ovdje: planinarenje, lov, aktivnosti na otvorenom…
NN: A šta bi naša poslovna zajednica mogla ponuditi Norveškoj?
RAJNERTSEN: Drvna industrija i informaciono-komunikacione tehnologije, posebno kad su u pitanju usluge, softver, itd. Ljudi bi mogli raditi iz BiH za norveške kompanije koje imaju potrebu za ovom vrstom usluga.
NN: Imate li podršku naše ambasade u Oslu?
RAJNERTSEN: Svakako, moj kolega Nedim Makarević i ja tijesno sarađujemo, ali ova asocijacija je norveška inicijativa, međutim njen fokus je na saradnji obje strane. Još 2011. godine Vlada Norveške je počela razmišljati da je vrijeme da uspostavimo normalne bilateralne odnose sa zemljama zapadnog Balkana, a ne da budu ovisne o pomoći. To je šira politička slika s ciljem razvoja ekonomskih odnosa.
NN: Danas ste u Banjaluci, u RS. Šta su Vaše aktivnosti ovdje?
RAJNERTSEN: Ovo je moja četvrta posjeta Banjaluci u sedam mjeseci. Kada sam gospodinu Džaferoviću predao agremane, rekao sam mu da je Norveška neutralni partner ovoj zemlji. To je naša najveća vrijednost koju nosimo sa sobom u interakciji u ovoj zemlji. Želja mi je da vrijeme rasporedim između Sarajeva, Banjaluke i Mostara, koliko god je to realno moguće. U Banjaluci imamo inkubacijski centar koji smo uspostavili prije 12 godina i želim da vidim kako se razvija. Srešću se s mnogo ministara ovdje: trgovine, energetike, turizma, itd. Predstaviću im NBBA, kao i poslovnoj zajednici s kojom ću se takođe sresti. To su aktivnosti koje sprovodimo u cijeloj zemlji. Nama je važno da se sve promjene u ovoj zemlji i reforme koje EU sprovodi, koje mi potpuno podržavamo, dešavaju dogovorom, bez prisile. Norveška predlaže da se razgovara o realnim rješenjima koja je moguće implementirati. Zagovaramo promjenu u malim koracima gdje ljudi mogu vidjeti pozitivnu promjenu, umjesto da se postavljaju nerealni ciljevi koje je nemoguće sprovesti.
NN: Kad reforme, inicijative i prijedloge prenesete na realan teren, često se vide izazovi poput, recimo, pitanja NATO-a, koje je Norveškoj veoma važno i blisko. Slažete li se da je to osjetljivo pitanje?
RAJNERTSEN: Apsolutno. Norveškoj ovo jeste važno pitanje, kao zemlji osnivaču te asocijacije. Mogu vam ispričati jednu ličnu porodičnu priču na tu temu… Moj djed je bio pasionirani socijalista koji se u Drugom svjetskom ratu borio protiv Nijemaca u norveškim planinama. Nakon rata je postao gradonačelnik jednog malog mjesta u središtu zemlje. Međutim, poslije rata postao je veliki zagovornik NATO integracija. To pokazuje da, kao na primjeru Jugoslavije, možete imati određena gledišta, ali na kraju donosite odluke koje su praktične, a imati različita politička gledišta prema istoriji koja ne moraju isključivati odluke koje donosite. BiH je od 2006. u Partnerstvu za mir i odlično sarađuje s NATO-om. Znači, bitno je da saradnja napreduje i s tim treba nastaviti. Lično ulažem veliku energiju u pitanje sve bliže i tješnje saradnje BiH i NATO-a. Znam da o NATO-u postoje različita gledišta u BiH, ali u ovom trenutku to nije pitanje članstva, nego kako nastaviti saradnju.
NN: Kako vidite problem migrantske krize u BiH?
RAJNERTSEN: Prošle sedmice sam posjetio Bihać i u jednom od prihvatnih centara smo donirali opremu za kovid u pokušaju da donekle olakšamo kritičnu situaciju tamo. Prošle godine je u BiH ušlo 14.000 migranata i izbjeglica, što je polovina ljudi koji su ušli u 2018. To treba imati u vidu. Prije odlaska u Bihać razgovarao sam s ministrom Cikotićem, i pričali smo o potrebi uspostavljanja tješnje regionalne saradnje. Tokom posjete Cazinu rekao sam im da je potrebno da se tokom ljetnih mjeseci svi bolje pripremimo za period kad dođe zima. Izazov naravno predstavlja složena struktura zemlje, potrebno je poboljšati koordinaciju unutar zemlje. Kako bi se riješila migrantska kriza potrebno je na regionalnom nivou uključiti Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku i EU.
(Nezavisne)