Politika uslovljavanja zbog neriješenih međusobnih pitanja neće biti tolerisana u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Ovo je jedan od prijedloga nove metodologije pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, koju je juče usvojila Evropska komisija.
U prijedlogu se navodi da se “sve strane moraju suzdržati od zloupotrebe neriješenih pitanja u procesu pridruživanja EU”. Isto tako, nova metodologija proširenja Evropske unije, između ostalog, predviđa da države članice i institucije moraju govoriti jednim glasom u regionu, šaljući jasne signale podrške i ohrabrenja.
– Takođe, trebaju jasno i iskreno govoriti o nedostacima kada se oni dogode – predlaže Evropska komisija.
Nova strategija bi tako trebala spriječiti pojedine svoje članice da neriješena pitanja sa nekom državom iskoriste kako bi je ucijenile ili uslovile za ulazak u EU. Ova vijest bi mogla biti posebno dobra za BiH, ali i Srbiju, koja ima mnogo neriješenih pitanja sa susjednom Hrvatskom.
Treba podsjetiti da su Hrvati iz Republike Srpske nedavno već najavili da će insistirati na tome da se blokira ulazak BiH u EU ako im se ne isplati odšteta za imovinu izgubljenu u proteklom ratu. U tome, naravno, najviše računaju na pomoć države Hrvatske, kao jedne od članica EU, koja često insistira na tome da se Hrvatima daju veća prava u BiH.
Od izmjene Izbornog zakona, preko neriješenog pitanja granice između BiH i Hrvatske, pa sve do povratka Hrvata u Srpsku, sve su to pitanja na kojima Hrvatska insistira.
Upravo to je stvaralo strah da bi Hrvatska jednog dana mogla da bude najveća prijetnja, odnosno kamen spoticanja za ulazak BiH u EU, ukoliko se ne riješe pitanja na kojima insistira.
Istoričar i diplomata Slobodan Šoja ističe da će Hrvatska sigurno iskoristiti svoju poziciju da uslovljava ne samo BiH već još više Srbiju. On, međutim, smatra da Hrvatska to neće moći uraditi bez signala iz Brisela.
Govoreći o novoj strategiji proširenja, Šoja ističe da je ona formalno, bolja i primjenjivija za Zapadni Balkan, dok je za Bosnu i Hercegovinu sigurno samo dodatno otežavajuća okolnost. Ne zato što je loša, već zato što je i ozbiljnija i strožija.
– Za nas nije dobra nikakva metodologija, jer mi imamo pasivan i previše formalan i demagoški pristup evropskim integracijama. Za bilo koju državu koja ima ozbiljan pristup niti jedna metodologija ne može biti nepravedna ili problematična. I zato mislim da će u budućnosti samo zemlje koje učine nešto sasvim konkretno moći računati na članstvo – smatra Šoja.
Dodaje da je naša jedina šansa do juče bila da uđemo u paketu s drugima, ali nova metodologija isključuje takvu vrstu prijema. Ukratko, loše vijesti za evropsku perspektivu BiH, a dobre vijesti za one koji ovu metodologiju ozbiljno shvate i prihvate.
Šoja podsjeća da su izjave francuskog predsjednika Emanuela Makrona i blokade u procesu proširenja, iz jula i oktobra prošle godine, bile jasan znak da će se morati sačekati nova metodologija proširenja.– Danas vidimo da se to moralo dogoditi. Ovo je, takođe, najbolji znak da će ubuduće Francuska biti ključna evropska zemlja koja daje zeleno svjetlo za proširenje. Makron je u suštini potpuno u pravu kad kaže da je dosadašnja metodologija loša. Proces nije transparentan, previše je birokratski, tehnički i ne funkcioniše dobro – pojašnjava Šoja.
On ističe da se dosadašnja metodologija primjenjivala posljednjih decenija, naročito u Srednjoj Evropi. Možda je, kaže Šoja, mogla biti pogodna za taj dio Evrope, ali ta je metodologija, međutim, u identičnoj formi prebačena na Balkan, koji živi i funkcioniše u sasvim drukčijoj socijalnoj atmosferi.
– San iz Soluna 2003. da će pad Berlinskog zida, liberalizam i tržišna ekonomija preporoditi svijet pokazao se lažnim. Trebalo je u procesu proširenja staviti ekonomiju na prvo mjesto, sa značajnim fondovima za razvoj ostatka Evrope i paralelno ići u druge društvene reforme – smatra Šoja.
Dodaje da je EU uradila suprotno, jer je ekonomiju ostavila za kraj. Rezultat toga je da imamo uništene ekonomije u preostalim zemljama koje nisu u EU, odliv mladih ljudi i sve goru demografsku situaciju, a na polju društvenih reformi nije se skoro ni pomaklo.
Šoja ističe da je zato dobro što se mijenja metodologija i ako bude ovakva kao što je naveo (ekonomija na prvom mjestu, uključenje Balkana u evropsko tržište itd.) može se očekivati dobro. U suprotnom, može se kazati da je proces proširenja doživio kliničku smrt.
Šolaja: Nema uslovljavanja
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja ističe da je EU uvela mnogo novina, te pooštrila neke svoje kriterijume za države koje namjeravaju da uđu u Uniju.
On ističe da dio strategije, koji poziva sve strane da se suzdrže od zloupotrebe neriješenih pitanja u procesu pridruživanja EU, govori da je odzvonilo politici uslovljavanja.
– EU želi da funkcioniše na principima harmonizacije, saglasnosti i konsenzusa. Vjerovatno je to jedna od Makronovih ideja, kako bi se spriječilo da neka država Zapadnog Balkana uslovljava EU sa nekim svojim problemima i da se svi bave s tim – ističe Šolaja.
Dodaje da je jasno da države prvo moraju riješiti svoje probleme, pa tek onda mogu ući u EU. To vjerovatno, kako kaže Šolaja, neće odgovarati aktuelnim strukturama vlasti u BiH, jer će ih tjerati da rješavaju neka pitanja koja stoje već godinama, posebno kada su u pitanju Hrvatska i Srbija, kako bi dobili status kandidata.
– EU ne želi da uvozi nikakve problematične situacije i krize, kao što imaju između Hrvatske i Slovenije oko Piranskog zaljeva – smatra Šolaja.