Posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske zakazana je za sutra u 10 časova, a Kolegijum parlamenta usvojio je dnevni red od četiri tačke, od kojih bi vjerovatno najinteresantnija trebala da bude Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi (po hitnom postupku) RS.
Kako je potvrđeno za “Nezavisne novine”, izmjenama i dopunama ovog zakona trebalo bi da se definiše da najavljeni referendum u Srpskoj sprovede Ad hok komisija umjesto Republičke izborne komisije (RIK).
“Mi smo predložili da bude mogućnost da ad hoc komisija, kao model koji smo imali na referendumu o Danu Republike, sprovede taj referendum. Znači da ga ne sprovodi Republička izborna komisija u aktuelnom sastavu ni neka nova, jer je nismo izabrali još, nego da se ostavi mogućnost da se odlukom Narodne skupštine RS, a po prijedlogu Komisije za izbor i imenovanje, imenuje komisija koja će sprovesti referendum”, kazao je Srđan Mazalica, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a.
Dodao je da će ovaj zakon biti uvod u četvrtu tačku koja je na dnevnom redu posebne sjednice, a to je “Razmatranje i usvajanje odluke o raspisivanju referenduma povodom odluka Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku”.
“Tu ćemo donijeti odluku o raspisivanju referenduma sa naravno referendumskim pitanjem i datumom održavanja”, poručio je Mazalica.
Na pitanje može li da otkrije kada bi to trebalo da bude, pošto je u srijedu nakon sastanka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj saopšteno da su datumi za održavanje referenduma 18. ili 25. oktobar, Mazalica je rekao:
“Pratimo i analiziramo kako će se stvari odvijati s obzirom na rokove. Jer imamo sada ovaj zakon o referendumu, potrebno je da on stupi na snagu i onda da nakon njega NS RS imenuje komisiju koja će provesti referendum i da utvrdi konačan datum referenduma”.
Mazalica nije mogao u ovom trenutku da otkrije na koji način će se birati ad hoc komisija i ko bi je mogao činiti.
Što se tiče ostalih tačaka koje su na dnevnom redu, pred poslanike će prvo izaći Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske u ostavci, koji treba da obrazloži zbog čega je podnio ostavku.
Poslanici neće imati mogućnost da o tome razgovaraju sa Viškovićem, jer se to samo prima k znanju, a nema glasanja niti rasprave.
Nakon toga, predviđeno je da bude razmotrena “Informacija o presudi Suda BiH izrečene predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata predsjedniku Republike Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske”.
Kako je Mazalica rekao ovim povodom, predviđeni su određeni zaključci, ali nije otkrio više detalja o njima.
Tvrdi da institucije u Srpskoj samo izvršavaju političku borbu za poziciju Republike Srpske.
“Odbacićemo presudu Suda BiH i CIK BiH. Prijevremeni izbori u Srpskoj neće biti održani”, poručuje Mazalica.
Na naše pitanje koliko je siguran u to, odgovara:
“Ako budu održani, neće biti prihvaćeni. Neće imati potreban ni legitimitet, ali Srpska to ne treba dozvoliti jer se radi o kršenju Ustava Republike Srpske, a znamo šta znači kad se krši ustav. Na kraju krajeva, ni ta odluka CIK BiH nije u skladu sa nekim ranijim odlukama koje su se odnosile na FBiH, gdje je stavljen prioritet na Ustav FBiH u odnosu na Izborni zakon BiH. Mi praktično imamo ovdje da su u obje intervencije Kristijana Šmita, i na Izborni zakon BiH i na Krivični zakon BiH, a radi se o dva jako važna zakona, praktično stvorene pretpostavke za političku eliminaciju i smjenu predsjednika Republike Srpske, što je ozbiljan udar koji ne samo da nije usklađen sa Ustavom RS, nego nije u skladu ni sa Bonskim ovlašćenjima niti sa mandatom i legitimitetom samog Kristijana Šmita”.
Igor Crnadak, predsjednik Kluba poslanika PDP-a, smatra da se vladajuća većina na ovaj način sprema da “ide putem radikalizacije i eskalacije, a ne da vodi stvari putem mira, stabilnosti i sigurnosti građana”.
Ističe da ne zna kakvi bi mogli biti zaključci koji se tiču odbijanja presude Suda BiH prema Miloradu Dodiku, ali da je sve više primjera u javnom diskursu da je ta presuda ipak prihvaćena, iako vlast u Srpskoj to negira.
“RTRS koja je javni servis više ne imenuje predsjednika Republike Srpske na taj način, nego samo predsjednikom. Svi znaju da je i kazna zatvora plaćena baš u skladu sa tom presudom, tako da nije jasno šta se želi postići sa informacijom o kojom ćemo raspravljati sutra”, navodi Crnadak za “Nezavisne novine”.
On se nada da Narodna skupština RS neće donijeti nikakve odluke koje bi Srpsku mogle uvući u dodatne probleme i izolaciju, ali i stvoriti uznemirenost građana Republike Srpske.
/Nezavisne/