Kako Republika Srpska ne bi doživjela novi lockdown koji bi ostavio katastrofalne posljedice na privredu i doveo u pitanje opstanak preduzeća i radnih mjesta, budžeta, a time i cjelokupnog života u RS, svi moraju biti mnogo odgovorniji nego dosad kada je riječ o poštivanju mjera za suzbijanje korona virusa, poručuju nadležni iz različitih oblasti.
Privrednici, inspektori, epidemiolozi i sindikalci jednoglasni su da bi se Republika Srpska teško ponovo izborila s mjerama zatvaranja. U slučaju da život ponovo stane, pokretanje privredne i svih drugih aktivnosti bi bilo daleko teže i neizvjesnije nego u maju, a posljedice teško mjerljive.
Jedini način, kako ocjenjuju, je da uz određene mjere i maksimalnu disciplinu i ličnu odgovornost pokušamo da smanjimo širenje zaraze jer je već u ovom trenutku pritisak na bolnički sektor neizdrživ, a najteže, prema procjenama, tek dolazi.
Jučerašnje nove mjere, poručio je Dragutin Škrebić, v.d. direktora Inspektorata RS, donesene su upravo iz razloga da RS ne dođe u još težu finansijsku situaciju i kako ne bi došlo do lockdowna.
“Cilj nam je zaštita ljudi i ekonomije, da imamo redovnu isplatu plata, penzija, da imamo redovna socijalna davanja i da sačuvamo bolničke kapacitete”, kaže Škrebić.
Ponovi li nam se scenario iz marta i aprila, poručio je Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS, privreda bi ušla u veliki problem.
“Moramo se držati da do toga neće doći i da o tome svi vodimo računa. Izuzetno je važno da se maksimalno poštuju mjere kako bismo zadržali nesmetano poslovanje privrede, kako ne bismo dodatno otežali opstanak svih tih preduzeća. Cilj svih mjera koje je dosad predlagala Privredna komora RS bio je da sačuvamo radna mjesta i firme”, rekao je Blagojević.
S obzirom na posljedice koje je prošli lockdown ostavio, kako kaže predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić, građani moraju da budu odgovorniji nego dosad.
“Ukoliko nam se to desi, veliki broj radnih mjesta će biti zatvoren. Prema tome, građani u ovom trenutku moraju biti znatno odgovorniji nego što su bili, moramo se uozbiljiti, izbjegavati sva mjesta gdje može da se širi zaraza, jer budući lockdown može biti katastrofalan po privredu RS”, ističe Trivić.
On kaže da je dosad bilo dva-tri slučaja širenja zaraze u okvirima preduzeća, što pokazuje da su se preduzeća dobro organizovala kada su u pitanju mjere.
“Jedini način je da budemo odgovorni, ne postoje mjere Vlade koje se mogu donijeti i da naprave rezultat ukoliko smo mi neodgovorni. U ovom momentu odgovornost je na građanima RS, a manje na državi”, smatra Trivić i dodaje da država treba još da pooštri mjere i kontrole mjesta koji mogu biti izvor zaraze.
Upravo iz Udruženja poslodavaca turizma i ugostiteljstva RS (HORECA RS) i stiže apel na goste, ugostitelje i sve građane, posebno u većim gradovima, da se pridržavaju zvaničnih preporuka i preventivnih mjera u borbi protiv virusa korona, kako ponovo ne bismo došli u situaciju restrikcija i ograničavanja u radu, što bi u najmanju ruku uništilo privrednu granu koja direktno zapošljava oko 14.000 ljudi, a za koju je vezano još najmanje 25.000 radnih mjesta.
“Ugostiteljski objekti nisu leglo zaraze, kako to neki žele predstaviti, posebno iz razloga što je u odnosu na mart najmanje 50 odsto manje gostiju. Odgovorno tvrdimo da ugostiteljski objekti koji poštuju preventivne mjere, a takvi su većina, ne predstavljaju opasnost kada je riječ o virusu korona, barem ne u onoj mjeri u kojoj to neki žele predstaviti”, rekao je Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma RS.
Dodao je da eventualne restriktivne mjere ugostitelji ne bi preživjeli i to bi dovelo do masovnog otpuštanja radnika.
Da restriktivne mjere i zaključavanje ne bi preživjeli ekonomija i stanovnici RS, slaže se i Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, i dodaje da bi to bilo konačno ubistvo za ekonomiju RS i BiH.
“Nažalost, ovo nije naša priča ili naše znanje ili neznanje da upravljamo procesima koji se dešavaju, ovo je globalni problem i očigledno je da niko nije dao odgovor kako zaustaviti širenje virusa. Naša ekonomija je nježna i problematična, tako da svako potresanje i najmanjeg intenziteta znači velike probleme”, smatra Mišićeva. Aleksandar Ljuboja, ekonomski analitičar iz Udruženja ekonomista RS SWOT, kaže za “Nezavisne” da će, ukoliko se desi ono čega se svi najviše plašimo, ne samo privreda, već ukupan život biti teško pogođeni.
“Ne možemo da sagledamo dimenzije onoga što nam nadolazi i šta bi nam to moglo donijeti, ali znamo da to neće biti dobro i suočićemo se s ozbiljnim izazovom. Krah ne postoji, te i poslije velikih depresija u SAD 2008. godine kraha nije bilo, bilo je otežanih uslova poslovanja, smanjene zaposlenosti, udara na socijalnu komponentu društvenog života, te krah kao krah ne možemo doživjeti, ali možemo otežano poslovanje”, rekao je Ljuboja.
On ističe da ne možemo ništa učiniti da do lockdowna ne dođe, osim samodiscipline i odgovornosti kako bismo obuzdali pandemiju, te da se s nivoa RS i Vlade RS u skladu s mogućnostima pokuša pomoći privredi.
Branislav Zeljković, direktor Inistituta za javno zdravstvo RS, apelovao je na sve da poštuju mjere te da po pitanju trenutne situacije veliki problem predstavljaju ljudi koji čuju apel, a ponašaju se suprotno od toga.
“Mi ne možemo ići na uštrb zdravlja da sve pustimo i da sve radi u normali. Imamo razumijevanje, obavili smo mnoštvo sastanaka s raznim udruženjima i ugostitelja i privrednika koji mogu da rade u ograničenim uslovima. Međutim, realno ublažavanje epidemioloških mjera nije realno”, ističe Zeljković.