Institucije Srpske u ovom momentu nemaju nikakvih zaliha u magacinima kojima bi se koliko-toliko ublažili ogromni potresi na tržištu, usljed kojih divljaju cijene goriva, ali i brojnih prehrambenih namirnica poput, recimo, ulja, mesa i slično.
Javno preduzeće “Robne rezerve”, koje je ranije imalo kakve-takve zalihe, završilo je u stečaju, dok iz resornog ministarstva navode da kontinuirano prate stanje na tržištu Srpske i, kako kažu, u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera.
Poremećaji na tržištu su se dogodili, reagujte, poručuju borci za zaštitu potrošača te ističu da brojne države imaju rezerve na koje se oslanjaju u ovakvim situacijama.
“Robne rezerve postoje i u onim najbogatijim zemljama. Kod nas više nije u pitanju samo gorivo, već imamo jednu golu egzistenciju velikog broja potrošača, koji nemaju ni za osnovne potrepšine, a gorivo je pokretač svih ovih poskupljenja kojima svjedočimo.
Potrebna je reakcija nadležnih koji mogu da zaustave ovo divljanje cijena”, kaže za “Nezavisne novine” Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
I u Privrednoj komori Republike Srpske poručuju da bi borba sa poremećajima na tržištu bila lakša da postoje zalihe proizvoda.
“Kada su u pitanju cijene ili nestašica robe na svjetskom tržištu, a što se direktno odražava na naše tržište, naravno da bi bilo dobro da u takvoj situaciji imamo robne rezerve i da možemo da reagujemo, odnosno da te poremećaje ublažimo. Takav vid rezervi bi nam sigurno dobro došao u situacijama kada dođe do značajnih problema na tržištu”, rekao je za “Nezavisne novine” Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore Republike Srpske.
Nepostojanje robnih rezervi je, prema riječima Momčila Komljenovića, direktora Sektora za makroekonomski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, problem koji je i te kako prisutan u BiH.
“Srpska ih nema nikako, dok FBiH i kantoni imaju, ali oni ne odgovaraju svoji svrsi i ne mogu intervenisati u ovim kriznim situacijama kada dolazi do naglog poskupljanja”, rekao je Komljenović za “Nezavisne novine”.
S druge strane, iz resornog ministarstva podsjećaju da je Narodna skupština Republike Srpske usvojila 20. jula 2017. godine Zakon o interventnim nabavkama, kojim se uređuje način interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Srpske. Kako podsjećaju, tim zakonom promijenjen je sistem funkcionisanja robnih rezervi u Republici Srpskoj, a poslovi koji se odnose na interventne nabavke podijeljeni su između Vlade Srpske, odnosno Ministarstva trgovine i turizma i lokalnih zajednica.
“Donesenim Zakonom o interventnim nabavkama Republike Srpske nije predviđeno postojanje stalnih zaliha robe, kako je to predviđao prethodni zakon o robnim rezervama, već on institucijama omogućava hitnu nabavku robe u uslovima kada je potrebna intervencija nadležnih institucija. Ovakvo zakonsko rješenje proisteklo je iz potrebe da se unaprijedi sistem robnih rezervi, te eliminišu slabosti prethodnih zakonskih rješenja i da se oblast robnih rezervi definiše na način prilagođen uslovima tržišta”, kažu iz Ministarstva trgovine i turizma RS.
Naglašavaju da, u slučaju potrebe, Vlada Srpske donosi odluku kojom proglašava postojanje ozbiljnih poremećaja na tržištu. “Vlada Republike Srpske jednom godišnje, na prijedlog Ministarstva trgovine i turizma, najkasnije do 30. novembra tekuće godine, donosi plan interventnih nabavki proizvoda, robe i sredstava, kojim se definišu vrsta, količina i vrijednost proizvoda, robe i sredstava, kao i nosioci snabdijevanja u jedinicama lokalne samouprave”, ističu iz Ministarstva. Kako dodaju, finansijska sredstva za interventne nabavke proizvoda, robe i sredstava u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu Republike Srpske obezbjeđuju se u budžetu Republike Srpske.
“Ministarstvo trgovine i turizma Srpske kontiruirano prati stanje na tržištu Srpske i u slučaju primijećenih poremećaja predložiće Vladi donošenje mjera u skladu sa nadležnostima”, uvjeravaju iz Ministarstva za “Nezavisne novine“.
Ostaje, međutim, nejasno šta je još potrebno da se dogodi kako bi to nadležni tumačili kao poremećaj na tržištu, u situaciji kada gorivo poskupljuje gotovo svake sedmice, a sličan trend primjećuje se i na rafama u trgovinama.