Od djetinjstva sam se divila mudrim izrekama naših starijih, često i ne shvatajući svu ljepotu i širinu značenja koje kriju ove kratke, ali višeznačne rečenice. Što sam više zakoračivala u svijet odraslih, za mene su te rečenice imale više smisla, a neke sam počela koristiti u svakodnevnom govoru. Pa da malo zaronimo u svijet narodne mudrosti.
„U dobru se ne ponesi, a u zlu se ne ponizi”
Mada je i više nego jasno značenje ovih riječi, one dobiju potpuno novu dimenziju ako ih doživite na svojoj koži. Zato je najbolje da budemo umjereni da ne bismo bili previše bahati u situacijama kada nam je dobro, a da ne gubimo ljudsko dostojanstvo onda kada nas život ne mazi.
„Veži konja gdje ti aga kaže”
Ova naizgled smiješna rečenica nam govori o tome da postoje ljudi koji su autoritet i da, sviđalo se to nama ili ne, treba da slušamo nadređene.
„Ničija nije do zore gorjela”
Ova izreka bi mogla da bude u rubrici „motivacione poruke“ jer nas ohrabruje i govori nam da ništa ne traje vječno. Obično se koristi kada je narod nezadovoljan aktuelnom vlašću.
„Ne uči pope vladike”
Kratko i jasno. Ako ste niži po zvanju, znanju i obrazovanju, nije baš pametno da one koji su iznad vas učite njihovom poslu.
„Jedna glava, stotinu jezika”
Označava riječitog čovjeka, ali više “naginje” ka negativnom kontekstu, opisuje osobu koja samo priča, i priča (da ne kažemo pametuje).
„Udri konja koji ’oće”
Mada je nekome možda ružno da se ljudi porede sa životinjama, ova rečenica metaforičiki opisuje situaciju kada nadređeni čovjeku za kojeg primijete da je vrijedan, daju mnogo zadataka i obaveza. Isto tako može se odnositi na to kada roditelji najviše zadataka daju najmarljivijem djetetu.
„Ne laje kuja sela radi”
Ovo je za one simpatične situacije kada nam je malo nezgodno da nešto tražimo direktno, pa onda u razgovoru predstavimo tako kao da je ta stvar ili usluga potrebna nekome od naših bližnjih.
„Lipsaj mago do zelene trave”
Kada nam nešto obećavaju, a realizacija tog obećanja je neizvjesna.
„Gvožđe se kuje dok je vruće”
Poslove pogađati i probleme rješavati treba dok je situacija „svježa“. Takođe da, kada neku osobu želimo da ubijedimo u nešto, to radimo dok je ta osoba “zagrijana”.
„Ne ’rani se pečenica uoči Božića”
Kao što je nemoguće da se pečenica utovi dan prije slavlja, tako ne treba ni obaveze odlagati za zadnji čas.
Postoji još mnoštvo narodnih izreka i izraza koji opisuju određene situacije i pojave u društvu, a ove koje sam navela su mi među prvima došle u misli. Iz priloženog vidimo kako je narod oduvijek bio mudar i sa malo riječi znao da izrazi tako mnogo misli i osjećanja. Čini mi se da je danas suprotno i da često svi mi, a polazim od sebe, mlatimo praznu slamu, a priča nam nema ni početka ni kraja. „Ne zna se đe je glava, a đe rep”, što bi rekao narod…
Ines Erceg, olovka.info