U toku je istraga koja treba da pokaže da li su slučajevi rijetkog tipa krvnih ugrušaka povezani sa vakcinom Oksford-AstraZeneka protiv korona virusa.
Veza između vakcine i ovih rijetkih trombova – poznatih kao MSVT – još nije dokazana, ali stručnjaci kažu da se dokazi “učvršćuju”.
Zajednički odbor za vakcinaciju i imunizaciju (JCVI), grupa britanskih stručnjaka koji savjetuju kako da se koriste vakcine, sada preporučuju da se zdravim ljudima mlađim od 30 godina ponudi neka druga vakcina.
Šta su MSVT ugrušci?
MSVT je skraćenica za “moždana sinovenska tromboza”. Jednostavno rečeno, to je krvni ugrušak u velikoj veni u mozgu. Krv obično putuje kroz vene od mozga nazad u srce.
MSVT ugrušak može da blokira protok krvi u mozgu, smanjivši dotok kiseonika i potencijalno praveći štetu – sprečavanjem normalnog rada centralnog nervnog sistema.
Rijetki trombovi mogu da se nađu i u drugim oblastima, kao što su velike vene u abdomenu, kod ljudi koji su dobili vakcinu Oksford-AstraZeneka, i u malom broju slučajeva, u nekim arterijama (krvnim sudovima koji prenose krve iz srca u druge organe).
Zašto nastaju trombovi?
Niko još nije do kraja siguran, ali postoje neki zajednički faktori. U slučajevima MSVT-a koji se trenutno istražuju, svi pacijenti su imali nizak broj trombocita – krvnih zrnaca koji inače pomažu u izlječenja od krvarenja u telu.
Kod pacijenta je u njihovoj krvi pronađeno i određeno antitijelo (imuni protein koji često pomaže u borbi protiv infekcije) koje aktivira trombocite.
Antitelo dovodi do toga da se trombociti greškom okupljaju i zgrušavaju, i zauzvrat aktivira druge delove sistema zgrušavanja u telu.
Kombinacija trombova i niskog broja trombocita jedno je od obilježja na koje sada ljekari obraćaju pažnju.
Ali u vezi s ovim procesom mora da se otkrije još mnogo toga.
Kako da znam da li ga imam?
Svako ko ima bilo koji od sljedećih simptoma četiri ili više dana posle vakcinisanja mora da hitno da potraži medicinsku pomoć:
- Jaka i stalna glavobolja
- Zamućen vid
- Kratak dah
- Bol u grudima
- Oticanje nogu
- Stalni bol u stomaku/abdomenu
- Neobične modrice ili crveno/ljubičaste tačkice oko mjesta uboda gde je data vakcina
- Neurološki simptomi kao što su slabost u nogama ili epileptični napad
Koliko vremena poslije vakcine se javljaju trombovi?
Većina slučajeva desila se između četiri dana i nekoliko nedjelja od dobijanja vakcine.
Medicinski stručnjaci u Velikoj Britaniji sada savjetuju ljekarima da uzmu u obzir ovo rijetko stanje kao dijagnozu kod svakoga ko ima ove simptome do mjesec dana pošto je primio vakcinu.
Koliko su rijetki trombovi?
Prema britanskom medicinskom regulatoru, MHRA, identifikovano je 79 slučajeva, a umrlo je 19 ljudi. Ovo je od ukupno više od 20 miliona doza AstraZeneke datih u Velikoj Britaniji.
Podaci se i dalje analiziraju, a vrlo je vjerovatno da će vremenom stići više informacija.
Na osnovu aktuelnih informacija, opšti rizik od pojavljivanja ovog tipa tromba posle vakcine procjenjuje se na jedan u 250.000 slučajeva.
Iako i dalje redak, čini se da se ovaj rizik veći kod mlađih ljudi.
JCVI je donio odluku da – imajući u vidu da su zdravi ljudi mlađi od 30 u manjoj opasnosti od težeg oblika Kovida – ravnoteža između rizika i koristi znači da im treba ponuditi drugu vakcinu, ako je dostupna.
Stručnjaci se slažu da za ogromnu većinu ljudi korist od vakcine i dalje umnogome nadmašuje rizik.
Da li trombovi mogu da se liječe?
Generalno gledano, što se slučajevi brže identifikuju, bolje po pacijenta. Liječenje može da podrazumijeva veliki broj lijekova i uključuje imunoglobuline – imune proteine – koji se daju preko infuzije.
Neki pacijenti biće poslati kući sa lijekovima za razrjeđivanje novije generacije i biti redovno praćeni.
Prema specijalisti za krv profesoru Adrijanu Njulendu, trenutni dokazi sugerišu da preživljava 75 odsto ljudi sa trombom.
Panel stručnjaka za krv u Velikoj Britaniji sastavio je smernice za lekare, koje se stalno ažuriraju.
Da li se druge vakcine protiv Kovida-19 vezuju za trombove?
Profesor Entoni Harnden, zamenik predsednika JCVI-a, kaže da je bilo par slučajeva kod Fajzera i jedan slučaj u okviru kliničkih testova za vakcinu Jansen.
Ali dodaje: “Ekstremno su rijetki i zato je teško reći da li ih izaziva vakcina ili ne.”
On kaže da ako se dokaže veza sa AstraZenekinom vakcinom, naučnici će morati pobliže da prouče i druge vakcine – kao što je Jansen – koje koristi slične metode za pravljenje vakcine.
(B92)