Iako talibani već nekoliko sedmica de facto upravljaju teritorijom Avganistana pa tako i glavnim gradom Kabulom, ova grupa mogla bi se suočiti s novom prijetnjom na avganistanskom tlu i to u vidu terorističke organizacije koja nosi naziv ISIL-K.
Područje Avganistana je tokom 20-godišnje američke intervencije prilično oslobođeno utjecaja brojnih terorističkih skupina koje su prije dolaska Vojske SAD-a tražili utočište upravo u Avganistanu. Vjerovatno najpoznatija teroristička organizacija u periodu pokretanja vojne intervencije Zapada u Avganistanu bila je Al-Kaida kojoj su talibani pružali logističku i svu drugu podršku.
Međutim, dolaskom SAD-a, Al Kaida premješta svoje djelovanje van Avganistana, a početkom 2010. na području Bliskog istoka formira se još jedna teroristička organizacija koja nosi naziv Islamska država Iraka i Levanta. Upravo u tom periodu, ova teroristička organizacija djelovala je na području zemalja Bliskog istoka, Afrike, ali i Afganistana gdje je formiran ISIL-K odnosno Islamska država Khorasan.
Ko su članovi ISIL-K pokreta i kako se razlikuju od talibana
Islamska država Khorasan predstavlja samoproglašenu terorističku organizaciju koja svoje djelovanje vezuje za ISIL. Područje djelovanja ove organizacije jeste Azija odnosno države poput Avganistana, Tadžikistana, Pakistana i Indije.
Ova organizacija koja djeluje u sklopu tzv. Islamske države dobila je po historijskog regiji Khorasan koja je u predislamskom i ranoislamskom periodu uključivala dijelove Irana, Pakistana, Avganistana, Tadžikistana, Uzbekistana i Turkmenistana.
Ovu organizaciju su 2015. godine stvorili zapravo nezadovoljni pakistanski talibani koji su u periodu američke intervencije u Avganistanu izveli desetine terorističkih napada na području Avganistana.
Samim tim, njihovo shvatanje države i načina upravljanja dosta se razlikuje u odnosu na talibane pa su tako i čelnici Islamske države više puta kritizirali talibansku verziju islamskog sistema vlasti ocjenivši je kao suviše liberalnu.
Islamska država je za vođu ISIL-K organizacije upravo i imenovala bivšeg talibanskog čelnika Hafiza Saeeda Khana kao i Abdul Raufa Alizija. Dvojica militanata zaslužna su za uspostavljanje ISIL-K organizacije kao i širenje njenog uticaja.
Upravo ova dvojica lidera organizovala su i sastanke s brojnim lokalnim pakistanskim i afganistanskim militantima te su ih pozvali da se zakunu na vjernost tadašnjem vođi ISIL-a Abu Bakru al-Baghdadiju.
Iako su Khan i Alizi poginuli u borbama, grupa ISIL-K i dalje je ostala aktivna na brojnim ratištima, a 2020. godine imenovala je i novog lidera Shahaba al-Muhajira.
“Oni potpuno drugačije definišu svoje neprijatelje. ISIL-K svakoga ko ne prihvata njihovu viziju smatra neprijateljem, uključujući i talibane, šiitsku zajednicu kao i Zapad”, rekla je za Fox News Katherine Zimmerman.
Razlike između ISIL-K i talibana
Iako bi trebali biti na istoj strani, među pripadnicima pokreta ISIL-K i talibana postoje značajne političke, ali i teološke razlike.
Prema analizama, organizacija Islamska država sebe smatra panislamističkom organizacijom koja ima plan pokretanja bezgraničnog globalnog džihada te za cilj ima uspostavljanje jedinstvenog političkog subjekta u kojem će biti sve muslimanske zemlje.
Talibani, s druge strane, ograničavaju svoje djelovanje strogo na Afganistan te za cilj imaju oslobađanje Avganistana od strane okupacije i potpuno povlačenje svih vojnika zapadnih zemalja iz ove zemlje što se polako i ostvaruje.
Proglašavajući halifat, lider ISIL-a Abu Bakar al-Baghdadi rekao je kako ne mogu postojati dvojica halifa na svijetu te da se sa svim neistomišljenicima treba obračunati. Naravno, u ovom slučaju Al-Baghdadi je pod neistomišljenike smjestio i talibane.
Također, postoje i određene teološke razlike između ove dvije grupe i one se prije svega ogledaju u shvatanju islama, slijeđenju različitih učenja, odnosa prema sufizmu, ali i šiitskoj zajednici koja postoji u Afganistanu.
Sukobi s talibanima
Da zaista imaju cilj u potpunosti poraziti ostale političke i terorističke pokrete za koje smatraju da nisu u skladu s njihovom ideologijom dokaz su i napadi 2015. Upravo u tom periodu, pripadnici ISIL-K pokreta sukobili su se talibanima u provinciji Nangarhar koja graniči s Pakistanom. Kontrolu nad ovom regijom držali su sve do 2016, kada su poraženi u sklopu akcija zajedničkih akcija avganistanske vojske i SAD-a.
Takođe, pored napada na istoku Avganistana grupa je svoje djelovanje nastavila i u Kabulu gdje su izveli brojne samoubilačke napade, a također su djelovali u Indiji kao i Pakistanu gdje navodno imaju i najveći broj pristalica.
Sada, kada se američke i ostale strane trupe povlače iz Avganistana, pripadnici ISIL-K pokreta ovaj period vide kao idealnu priliku da se sukobe kako s talibanima, tako i sa Al Kaidom.
“Talibani, Al Kaida i mreža Haqqani kojom rukovodi Sirajuddin Haqqani funkcioniraju kao trijumvirat. Dio su iste militantne mreže i rade sinhronizovano. S druge strane, grupa ISIL-K djeluje samostalno i ideološki se ne slaže s talibanima, Al Kaidom i mrežom Haqqani te želi spriječiti njihovo djelovanje u Avganistanu”, navode stručnjaci.
Avganistan pred građanskim ratom?
Sada kada Sjedinjene Američke Države privode svoju misiju kraju te su najavili kako će se u potpunosti povući iz Avganistana do 31. avgusta i pored brojnih kritika povodom ove odluke, Avganistan se nalazi u specifičnoj situaciji.
S jedne strane, talibani vladaju gotovo svim dijelovima Avganistana, ali isto tako nailaze na otpor kako određenog dijela stanovnika tako i ostataka stare vlasti. U regiji Panjshir već danima je aktivan pokret otpora koji vode Ahmad Massoud i samoproglašeni predsjednik Avganistana Amrullah Salleh.
Takođe, na samom sjeveru Avganistana postoji pokret koji se također ne može pomiriti sa činjenicom da talibani upravljaju Avganistanom pa se tako u budućnosti može očekivati da će unutarnji sukob vjerovatno ubrzo zahvatiti i ovaj dio zemlje.
Pored toga, postoje i određena neslaganja između samih talibana, dijelova Al Kaide i Haqqani mreže prije svega oko načina upravljanja Avganistanom što će svakako predstavljati kamen spoticanja u narednom periodu kada talibani zvanično svoj sistem vladavine budu nastojali implementirati na svim dijelovima države.
Ukoliko se na sve to doda i činjenica da organizacija ISIL-K i dalje ima utjecaj na članove talibanskog pokreta te da će sigurno koristiti novu situaciju i odsustvo stranih trupa za djelovanje u državi, očigledno je kako se klupko zvano Avganistan još uvijek nije razriješilo te da u narednom periodu stanovnike ove države čeka nova faza neizvjesnosti koju mogu obilježiti brojni unutrašnji sukobi.
(Klix)