Liton je bio centar visokih temperatura prošle nedjelje. Izmjerena je najviša temperatura do sada u istoriji kanadskih mjerenja, 49,6 stepeni.
Kanada je zadnjih desetak dana prolazila kroz rekordan toplotni talas koji je u više od sedam dana usmrtio na stotine ljudi i uzrokovao više od 150 šumskih požara širom Britanske Kolumbije.
U Litonu, mjestu sa samo 250 stanovnika, obično su tom juna maksimalne temperature oko 25 stepeni.
Protekle nedjelje, međutim, noći su bile toplije nego što je uobičajena prosječna temperatura za taj mjesec.
Meštani tog gradića nemaju baš puno klima uređaja, a njihove kuće su zapravo dizajnirane da zadržavaju toplotu.
Sada su požari pretvorili veliki dio Litona u pepeo i naterali njegove stanovnike u bijeg.
Naučnici decenijama upozoravaju da će klimatske promjene prouzrokovati češće i jače toplotne udare.
Upravo smo bili svjedoci ovoga u Kanadi, ali i u mnogim drugim dijelovima sjeverne hemisfere koji postaju sve manje pogodni za život.
Na sjeverozapadu Sjedinjenih Država, na primjer, putevi su se topili ove nedjelje, a stanovnicima Njujorka je rečeno da ne koriste energetski intenzivne uređaje, poput mašina za veš, kako bi izbjegli preopterećenje električne mreže.
U Moskvi je 23. juna izmjerena najviša temperatura u junu – 34,8 stepeni.
38 stepeni u Arktičkom krugu
Čak i u Arktičkom krugu su temperature bile oko 30 stepeni. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upravo radi na evidenciji najviše do sada zabilježene temperature sjeverno od Arktičkog kruga nakon što je u Verhojansku 20. juna zabiljženo 38 stepeni.
Na sjeverozapadu Indije, deset miliona ljudi pogodio je toplotni talas. U glavnom gradu i njegovoj okolini u srijedu se temperature nisu spuštale ispod 40 stepeni, što je zapravo 7 stepeni više nego prosjek za taj mjesec.
Ovo će se događati redovno?
CNN je porazgovarao sa stručnjacima kako bi utvrdio koliko su ovi događaji povezani i zašto topli talas istodobno pogađaju nekoliko dijelova sjeverne hemisfere.
“Sistemi visokog pritiska koje vidimo u Kanadi i Sjedinjenim Državama, svi ovi sistemi, pokreću se onim što nazivamo mlaznim tokovima – pojasom vrlo jakih vjetrova koji su visoko iznad naših glava, nekih 9.000 metara gdje lete avioni”, rekla je Liz Bentli, izvršna direktorka Kraljevskog meteorološkog društva iz Velike Britanije.
Bentli je objasnila da trenutna konfiguracija mlaza sprečava vremenske sisteme da se efikasno kreću u uobičajenoj putanji zapad-istok.
Slična stvar dogodila se sredinom juna na jugozapadu Sjedinjenih Država, kada je bilo rekordnih vrućina u mjestima poput Finiksa u Arizoni.
Nekoliko nedjelja kasnije, područje visokog pritiska formiralo se na severozapadu, obarajući temperaturne rekorde u Vašingtonu, Oregonu i jugozapadu Kanade.
Bentli navodi da bi se ova situacija mogla događati svake godine do 2100.
Globalno zagrijevanje ili normalan tok događaja?
Neki političari više ne osporavaju činjenicu da su klimatske promjene odgovorne za mnoge vremenske ekstreme, posebno za vrućine i oluje.
“Klimatske promjene vode do ekstremnih vrućina i dugotrajne suše. Šumski požari su postali intenzivniji i traju izvan tradicionalnih mjeseci sezone požara”, rekao je u srijedu američki predsednik Džo Bajden.
Naučnici rade na sofisticiranim alatima koji mogu brzo procijeniti koliko klimatske promjene doprinose određenom vremenskom događaju.