Kašljem, probada me u plućima, grebe me grlo, imam temperaturu, testirao sam se na koronu i negativan sam. Kako je to moguće?
Ovakvu priču sve češće možete da čujete. Da li je stvar u tome da su testovi nepouzdani ili jednostavno nije svaka prehlada znak da imate Covid-19?
Epidemiolog dr Predrag Kon rekao je da je oko 20 odsto građana Srbije bilo zaraženo koronom a da za to nema potvrdu na nekom od testova. Mnogi su imali blage simptome, neki uopšte nisu imali simptome, a dobar dio ih je virus preležao na nogama, piše Blic.
– Ako se u jednom danu potvrdi 6.000 slučajeva, to znači ih je tog dana zaraženo deset puta više, a da to i ne znaju ili nemaju potvrdu da su zaraženi – objasnio je doktor Kon.
O asimptomatskim slučajevima govorio je i infektolog prof. dr Dragan Delić.
Postojanje asimptomatskih slučajeva je generalno dobro, jer onaj ko prođe asimptomatsku formu, njemu ostane imunitet, a sazna da je bio bolestan tek kada se testira i okriju mu zaštitu na tzv. IgG tela protiv određenog virusa. Na taj način se povećava i kolektivni imunitet – objašnjava Delić.
On kaže da se virus luči dva do tri dana prije nego što počnu simptomi, dok je dan pred sam početak simptoma najveća koncentracija virusa.
– Zatim narednih sedam do deset dana ta koncentracija virusa u sekretu pada, što znači da jedna osoba vuče taj virus do 12 ili 13 dana, što je dug period i vrlo nepovoljna činjenica sa tačke gledišta širenja virusa – zaključuje Delić.
Međutim, Emina Milošević, docentkinja imunologije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, ističe da nisu svi testovi podjednako pouzdani i da je moguće da neko bude zaražen koronom, ali da mu se na testu to ne potvrdi. Prema njenim riječima, PCR test predstavlja zlatni standard dijagnostike virusa korona i bolji metod od ovog testa ne postoji.
– Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, antigenski testovi se koriste samo kada se očekuje da je pacijent pozitivan, i to kod bolesnika sa simptomima bolesti u prvih pet do sedam dana, kao i ukoliko nije dostupan PCR test – navodi ona.
PCR-om se, kako objašnjava, detektuje genetski materijal virusa, dok antigenski testovi detektuju proteine virusa. PCR ima mogućnost da prepozna manju količinu virusa u uzorku nego što to može da učini antigenski test.
Osjetljivost svih antigenskih testova se poredi sa PCR-om i preporuka je da se koriste samo oni čija je osetljivost preko 80 odsto.
Virus korona mutira i samim tim se mijenjaju i simptomi kod osoba koje su njime zaraženi. Sada imamo virus u još intenzivnijoj formi, Ana Gligić – virusolog.
S druge strane, poznati virusolog Ana Gligić kaže da virus korona mutira i da se samim tim menjaju i simptomi kod osoba koje su njime zaraženi.
– Problem su mutacije prisutne kod svih virusa, ali se pokazalo da korona virusi imaju specifičnu, brzu mutaciju, jer već imamo mutante na soju koji se pojavio i sad imamo u još intenzivnijoj formi virus – kaže doktorka Ana Gligić.
Antigenski test nije konačna potvrda
Upotreba antigenskih testova ne preporučuje se u okolnostima kad je udio pozitivnih osoba mali, kao što je, na primjer, prelazak granice ili prijem na bolničko liječenje non-kovid pacijenata,
– Negativan antigenski test nikako se ne može smatrati konačnom potvrdom da infekcija nije prisutna, jer je moguće da antigenski test bude negativan, a PCR pozitivan, i to znači da je virus prisutan – ističe doktorka Milošević.
Stopa reprodukcije virusa – šest osoba
Ono što kod virusa korona zabrinjava, kako navodi doktor Delić, to je tzv. stopa reprodukcije, koja kod ovog virusa iznosi jedan prema šest.
– To znači da jedna zaražena osoba može da prenese virus i na šest osoba. Na početku je bilo priče da je reč o dvije, eventualno tri, a sada podaci kažu da je u pitanju i do šest osoba – objašnjava infektolog Delić.