Nikola Lovrinović, šef Kluba HDZ-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, uputio je u proceduru prijedlog Zakona o upisu pripadnosti konstitutivnom narodu, nacionalnoj manjini i ostalima.
Prema tom zakonu, građani bi se u matičnoj kancelariji izjašnjavali kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda ili kao pripadnici neke nacionalne manjine ili ostalih.
Ti podaci mogli bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu. Građani bi imali pravo da odluče o tome da li će im taj podatak biti upisan, ili pak neće.
Šta ustvari predlaže HDZ?
Zakonom bi se svaki punoljetni građanin BiH, a za maloljetne osobe to bi radili roditelji, izjasnio u ovlaštenom matičnom uredu da li se izjašnjava kao pripadnik jednog od konstitutivnih naroda (Srbin, Hrvat ili Bošnjak), da li se izjašnjava kao pripadnik neke nacionalne manjine ili pripada grupi Ostalih.
Ti podaci bi se upisivali u matičnu knjigu rođenih, ili u matičnu knjigu državljana BiH ili na ličnu kartu/osobnu iskaznicu ili na svaki dokument po želji pojedinca.
Ukoliko se građanin ne želi izjasniti nikako, matičar je dužan upisati takvo opredjeljenje, pa bi onda u gore navedenim dokumentima pisalo da se niste htjeli izjasniti kojem konstitutivnom narodu pripadate ili grupi Ostalih.
HDZ u zakonu predlaže da se i naknadno možete upisati po ovom osnovu na lični zahtjev.
Za šta bi služili ti podaci?
Naime, u članu 5, stav 2. predloženog zakona HDZ je to zamislio da se koristi prilikom zapošljavanja, odnosno popunjavanja upražnjenih radnih mjesta u institucijama BiH ili kod učešća u izbornom procesu i drugim situacijama. Tako bi se kod prijavljivanja na konkurs taj podatak instituciji gdje konkurišete morao dostaviti, a to bi provjeravao matični ured. A ukoliko ranije niste upisali te podatke u ličnu kartu ili rodni list ili uvjerenje o državljanstvu, da bi konkurisali na određeno radno mjesto to biste morali uraditi naknadno.
Zakon je definisao da se nakon prvog upisa i opredjeljenja kojem narodu pripadate, nova izjava po ovom pitanju može izvršiti nakon sticanja punoljetstva (jer su roditelji za vas to ranije popunili), odnosno deset godina nakon naknadnog upisa.
Cilj zakona je vjerovatno i sprečavanje promjene nacionalnog opredjeljenja prilikom kandidovanja na izborima. Odnosno, može se izjasniti jednom, ali ne može to mijenjati od izbornog ciklusa do izbornog ciklusa.
Za institucije koje ne postupe po ovom zakonu predviđene su i kazne od 500 KM do 2.000 KM.
(Nezavisne/Klix)