U Republici Srpskoj je za prioritetne aktivnosti u oblasti vodoprivrede u proteklih šest godina uloženo više sredstava, oko 320 miliona KM, nego u prethodnih 20 godina, izjavio je Srni pomoćnik ministra za vodoprivredu Srpske Milan Gavrić.
Gavrić je rekao da je riječ je o revitalizaciji i rekonstrukciji hidromelioracionih sistema, objekata odbrane od poplava i vodosnabdijevanju.
“Do sada su izvedeni radovi na sanaciji i izgradnji novih zaštitnih nasipa, obodnoj kanalskoj mreži, regulaciji vodotoka, ruševnim obalama i sanaciji i rekonstrukciji sekundarne i tercijalne mreže melioracione odvodnje”, naveo je Gavrić.
On je dodao da je u toku realizacija druge faze projekta “Hitne pomoći i zaštite od poplava”, vrijednosti oko 41 miliona evra, od čega je 19 miliona kredit Evropske investicione banke, a oko 22 miliona su sopstvena sredstav ili ostali izvori finansiranja.
“Cilj projekta je značajno povećanje otpornosti u slučaju poplava u prioritetnim područjima u Srpskoj. Sprovođenje mjera zaštite od poplava smanjiće rizike od šteta uzrokovanih poplavama i ekonomske i finansijske gubitke, te povoljno uticati na zdravlje ljudi i društva u cjelini”, rekao je Gavrić.
On je naveo da su u toku rehabilitacija rijeke Vrbas kroz gradsko područje Banjaluke, vrijednosti 5.677.136 KM bez PDV-a, kao i rijeke Bosne, odnosno zaštita naselja Dobor u Modriči, vrijednosti 8.335.675 KM bez PDV-a.
U toku je i rehabilitacija rijeka Liješanj i Grab u Doboju /2.464.352 KM bez PDV/, izgradnja prve faze drinskog nasipa u Semberiji /1.940.609 KM bez PDV/, te regulacija rijeke Hoče u Karakaju kod Zvornika /2.355.872 KM bez PDV/.
“Vrijednost rehabilitacije crpnih stanica pored rijeke Save u Semberiji je 6,2 miliona KM bez PDV-a, regulacije rijeke Miloševice u Prijedoru oko 3,2 miliona KM bez PDV-a, a rijeke Studeni Jadar u Milićima oko dva miliona KM bez PDV-a”, rekao je Gavrić.
On je podsjetio da je prva faza projekata “Hitne pomoći i zaštite od poplava”, vrijednosti 55 miliona evra, realizovana u periodu 2011-2021. godina, te da su izrađene mjere zaštite od poplava koje su posebno dobile na važnosti nakon poplava iz 2010. i 2014. godine.
Gavrić je dodao da su u okviru realizacije projekta integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine u toku procedure ispitivanja stanja savskog nasipa i dijela unskog nasipa u Srpskoj, u vrijednosti oko 3,8 miliona KM.
“U toku je sanacija Glavnog obodnog kanala u Semberiji dužine oko 13,6 kilometara, u vrijednosti oko 4,3 miliona evra, te izrada tehničke dokumentacije za rehabilitaciju ruševnih obala rijeke Save na lokaciji Kej-Luka, opština Šamac, u vrijednosti oko 700.000 KM”, naveo je Gavrić.
On je napoemnuo da je 2020. godine Svjetska banka odobrila 30 miliona evra kreditnih sredstava za projekat integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine.
Prema njegovim riječima, cilj ovog projekta je podržavanje integrisanog upravljanja međunarodnim koridorima ovih rijeka radi poboljšanja zaštite od poplava, unapređenja plovnosti rijeke Save i unapređenja upravljanja branama na Drini za proizvodnju hidroenergije, kao i upravljanja poplavama i sušama, te unapređenja prirodnih vrijednosti i turizma.
“Svjetska banka finansira i projekat modernizacije vodnih i sanitarnih usluga u ukupnom iznosu za BiH od 51,5 miliona evra. Projektnim sporazumom između banke i Republike Srpske ugovoreno je da Srpska provede ‘Dio B projekta’, vrijednosti oko 31 milion dolara, koji se prenosi supsidijarnim sporazumom na gradove Zvornik, Doboj, Laktaši, Prnjavor, Trebinje i opštinu Istočno Novo Sarajevo”, rekao je Gavrić.
On je podsjetio da je u proteklih pet godina u aktivnosti zaštite kvaliteta vode uloženo 3,77 miliona KM.
Gavrić je dodao da je u 2019. godini uloženo 2,3 miliona KM u sistem za hidrološko prognoziranje poplava na slivu rijeke Save u BiH.
“Potrebno je raditi na poboljšanju i proširenju melioracionih sistema da bi se pomoglo resoru poljoprivrede sa izazovom nedostaka vode u sve dužim sušnim periodima. Kao jedan od prioriteta u narednom periodu će biti i unapređenje vodnih usluga. Započete su određene aktivnosti koje će dovesti do uspostave regulatornog, institucionalnog i operativog okvira za održivo funkcionisanje sektora vodnih usluga”, zaključio je Gavrić.
Gavrić je rekao da se u Republici Srpskoj nastavlja sa prioritetnim aktivnostima u oblasti vodoprivrede, a posebno će se raditi na održivom korištenju vodnih resursa.
On je istakao da će Vlada Republike Srpske i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nastaviti sa investiranjem u objekte zaštite od poplava i unapređenje sistema prognoze i rane najave poplava da bi bila povećana spremnost odgovora na moguće prirodne katastrofe.
“Objekti odbrane od poplava zahtijevaju konstantno održavanje i ulaganja u ovaj sektor ne završavaju izgradnjom zaštitnih objekata, stoga je potrebno raditi na uspostavljanju održivog sistema koji će obezbijediti dovoljna finansijska sredstava za funkcionisanje sektora odbrane od poplava”, naglasio je Gavrić za Srnu.
/SRNA/