Francuski istraživači su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope oboljelih i preminulih od kovida 19 značajno niže od onih kod njihovih susjeda i zaključili da se odgovor krije u izboru hrane.
Francuski naučnici su došli do zaključka da je u mnogim zemljama smrtnost od kovida 19 niža zbog specifičnosti njihovih nacionalnih kuhinja. Istraživanja su pokazala da određena hrana, ako se redovno konzumira, može smanjiti vjerovatnoću prodiranja virusa u organizam, kao i njegovo destruktivno dejstvo, pišu na sajtu News medical.net.
Neki prehrambeni proizvodi imaju funkciju prirodnog štita od virusa. To su otkrili francuski istraživači koji su se zapitali zašto su u nekim zemljama stope oboljelih i preminulih od kovida 19 značajno niže od onih kod njihovih susjeda. Na primjer, u Iranu je stopa smrtnosti visoka, dok je u susjednoj Turskoj i Turkmenistanu znatno niža. U Njemačkoj je broj oboljelih i smrtnost niža nego kod najbližih susjeda, a Južna Koreja je lider po ovim pokazateljima u svom regionu.
Jogurt i kefir živi štit protiv virusa
Na čelu grupe od 25 naučnika je profesor pulmologije na Univerzitetu Monpelje doktor Žan Buske, koji je i bivši predsjedavajući Svjetske alijanse za borbu protiv hroničnih respiratornih bolesti SZO. Ovi ljekari su se obavezali da identifikuju šta je zajedničko za zemlje sa najmanjim brojem oboljelih. Uzimajući zemlje sa najnižim stopama smrtnosti u poređenju sa njihovim susedima (Turska, Grčka, Bugarska, Njemačka i Južna Koreja), istraživači su pronašli zajedničke elemente ishrane u tim zemljama.
Stanovnici Turske, Grčke i Bugarske redovno piju jogurt i kefir, koji predstavljaju živi štit protiv virusa. Naravno, u određenoj mjeri fermentisani mliječni proizvodi su uključeni u ishranu svih naroda, ali u ovim zemljama se ovo radi redovno, kako samostalno, tako i kao dio drugih jela.
I kiseli kupus štiti od virusa
Neočekivano se u jelovniku Njemačke i Južne Koreje pojavila zajednička stavka. Stanovnici ovih zemalja rjeđe umiru od kovida 19 nego njihovi susedi. Ispostavilo se da u obje države u redovnu ishranu uključuju hranu koja sadrži kiseli kupus, koji poput kiselog mlijeka, stvara zaštitnu barijeru za prodiranje virusa u organizam.
Prema mišljenju profesora Buskea, malo se pažnje posvetilo regionalnim razlikama u ishrani zbog širenja i ozbiljnosti virusa. Dok sa druge strane, promjene u ishrani mogu biti od velike koristi.
“Otkrili smo da fermentisani mliječni napici i kiseli kupus mogu smanjiti aktivnost enzima ACE2, koji virus korona koristi za prodiranje u ćelije”, izjavio je Buske.
“I sam sam promijenio način ishrane. Sada jedem kupus tri puta nedjeljno i pijem kefir za doručak”, dodao je on.
Nutricionistkinja Roza Mutalimova objašnjava zašto su baš kefir i kiseli kupus tako korisni.
“Ove proizvode objedinjuje činjenica da su pripremljeni uz upotrebu fermentacije, to jest, putem vrenja i kiseljenja. Ovo je jedan od najstarijih načina čuvanja hrane, koji je otkriven u vrijeme kad frižideri nisu postojali. U Evropi su putem fermentacije spremali kupus kao zalihu, drugim riječima: kiselili su ga. A takođe i kiselu pavlaku, tvorog (ruski mladi sir) i sireve. U Koreji su od davnina fermentisali kimči, kiselo povrće sa začinima u kome dominira kupus.