Evropska unija spremna je podržati primjenu tehničkih rješenja za jačanje integriteta izbornog procesa u BiH, ali preduslov je usvajanje strategije i akcionog plana za poboljšanje integriteta izbornog procesa, rekao je “Nezavisnim novinama” Ferdinand Konig, portparol Kancelarije EU u BiH.
Naime, podsjećanja radi, u javnosti se proteklih dana nakon pisanja “Nezavisnih novina” otvorila velika debata o tome da li bi međunarodna zajednica trebalo da se uključi i pronađe deset miliona maraka koji su potrebni za tehničko unapređenje izbornog procesa. Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, tokom održavanja seminara Savjeta Evrope o jačanju integriteta izbornog procesa i funkcionisanju CIK-a rekao je “Nezavisnim novinama” da postoji mogućnost da se neka od tehničkih rješenja, poput skenera za identifikaciju birača, usvoje i bez izmjene Izbornog zakona BiH, ali ako se nađe subjekt koji bi bio spreman platiti deset miliona maraka za kupovinu elektronske opreme i internet uvezivanje biračkih odbora sa centralnim serverom CIK-a.
Konig je rekao da je upravo EU najviše učinila kako bi pomogla da izborni sistem u BiH što prije bude usklađen s odlukom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci” i za jačanje povjerenja građana u izborni sistem.
Jedna od stvari koju je Kancelarija EU u BiH uradila je, kako je istakao, angažovanje “Indra Soluciones Tecnologicas de lainformacion SL”, španske kompanije sa 40-godišnjim iskustvom u pružanju tehnoloških rješenja i profesionalnih usluga za upravljanje izbornim procesima u 40 različitih zemalja.
“Projekat je rezultirao nizom preporuka za jačanje institucionalnih kapaciteta CIK-a BiH u rješavanju tehničkih nedostataka izbornog procesa, uključujući moguće uvođenje tehnoloških alata. Projekat je takođe izradio strategiju i akcioni plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u zemlji koji još nisu usvojeni, a preduslov su za buduću pomoć EU u toj oblasti”, rekao nam je on.
Podsjetio je da su izbori usklađeni s evropskim standardima uključeni u 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Evropske komisije za kandidaturu BiH za članstvo u EU.
Konig ističe da je tokom proteklog izbornog ciklusa zabilježeno više neregularnosti, što je zanimljiva ocjena koja znači da je i EU svjesna problema regularnosti održavanja izbora. Zbog ovoga, kako je naglasio, EU podržava uvođenje tehničkih rješenja u izborni proces.
Inače, zanimljivo je napomenuti da je inicijalni sastanak o usvajanju strategije održan još u septembru 2019. godine, a ideja je bila da se rješenja primijene na opštim izborima 2020. godine, što se nije desilo zbog nemogućnosti postizanja dogovora u parlamentu BiH, zbog čega u CIK-u i razmišljaju o tome da se izborni proces pokuša zaštititi onim tehničkim rješenjima za koje eventualno ne treba izmjena Izbornog zakona BiH. U samoj strategiji navedeno je da je planirano da projekat prezentacije različitih tehničkih rješenja za izbore bude okončan do novembra 2020. godine, ali ovo je odgođeno ne samo zbog blokade parlamenta, već i zbog izbijanja pandemije kovida. Strategija predviđa četiri glavne oblasti, od kojih se prva odnosi na efikasnost i usklađenost izbornog procesa, druga na bolje organizovanje sprovođenja izbora, treća na osiguranje integriteta podataka o glasovima, te četvrta na jačanje uloge i nadležnosti samog CIK-a.
Naime, u CIK-u se žale da je na njihovim leđima organizacija cijelog izbornog procesa, a veoma malo konkretnih alata s kojima mogu uticati na jačanje integriteta. Ističu da su često oslonjeni na milost i nemilost tužilaštava da progone slučajeve izbornih manipulacija i sudova koji izborno zakonodavstvo često rastežu do krajnjih mogućnosti kako bi se potencijalni krivci potpuno oslobodili ili osudili tek na simbolične kazne. Naglašavaju i da političke stranke zloupotrebljavaju izborni proces kako bi ojačale svoju kontrolu, na primjer, stvaranjem fantomskih stranaka čiji je jedini cilj da uđu u glasačke odbore i tako utiču na brojanje glasova.
Foto: Gordon Johnson, Pixabay
(Nezavisne)