U petak, 4. jula 2025. godine, povodom Dana borca, delegacija dobojskog SUBNOR-a, predvođena predsjednikom Daliborom Đurićem, položila je vijence i odala poštu na spomen obilježja u Pridjelu Donjem, Ritešiću i Bukovici Maloj.
U prigodnom obraćanju drug Đurić je istakao značaj današnjeg praznika i njegove važnosti za očuvanje tekovina revolucije i tradicije NOB-a.
Predsjednik Udruženja Dalibor Đurić rekao je Srni da Dan borca treba da bude sjećanje i opomena mladim naraštajima o istini, hrabrosti i stradanju njihovih predaka tokom borbe za slobodu u svjetlu revizionizma istorijskih dešavanja.
“Ovo je jedan od važnijih datuma naše istorije kada se glas srpskog naroda i glas antifašista daleko čuo”, izjavio je Đurić.
On je podsjetio da se srpski narod, kako bi sačuvao biološki opstanak, masovno digao na ustanak i u Doboju koji je zbog geostrateškog značaja u Drugom svjetskom ratu bio jako uporište njemačkih snaga i vojnih formacija domaćih pomagača.
Đurić je poručio da žrtve ne smiju biti zaboravljene, a afirmacija i njegovanje antifašističkih vrijednosti, slobode i pravde moraju biti trajne.
Doboj je zbog geostrateškog značaja tokom Drugog svjetskog rata bio uporište njemačkih, legionarskih, te ustaško-domobranskih snaga sa represivnim sistemom, naročito dirigovanim od rimokatoličkog sveštenika Dragutina Kambera – kotarskog povjerenika, protiv kojih se narod dobojskog kraja borio sve do oslobođenja, 17. aprila 1945. godine.
U kripti spomen-kosturnice nalaze se posmrtni ostaci 111 ustanika, od kojih 110 Srba koje je ustaški prijeki sud u Doboju 1941. godine osudio na smrt i strijeljao.
U NOR-u i partizanskim odredima u Drugom svjetskom ratu sa dobojskog područja učestvovalo je 4.250 boraca, od kojih je 650 poginulo u borbama, a u jasenovački i druge ustaško-fašističke koncentracione logore odvedeno i ubijeno 660 boraca i civila – uglavnom starijih lica, žena i djece.