U porti Crkve Rođenja Presvete Bogorodice u Doboju danas je povodom Dana Republike – 9. januara, služen pomen i položen vijenac kod spomen-biste Spomenka Gostića, najmlađeg odlikovanog borca Vojske Republike Srpske.
Protojerej Nedeljko Goranović rekao je novinarima da se pomen Gostiću i svim Srbima stradalim od Kosovskog boja do danas, braneći svoju vjeru i otadžbinu, odaje na dan kada pravoslavna crkva slavi Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana.
On je naveo da je Sveti Stefan i krsna slava Nemanjića.
Vijenac je položila delegacija dobojske organizacije Mladih socijaldemokrata, čiji je predsjednik Aleksa Mirčetić rekao da život i djelo četrnaestogodišnjeg Gostića, koji je odbio na napusti rodni kraj Joviće na Ozrenu i poginuo braneći ga, treba da bude primjer današnjim mladima kako se voli sloboda i čuva otadžbina Republika Srpska.
On je poručio da je za mlade Republika Srpska jedina otadžbina koju treba braniti, ekonomski razvijati i učiniti prosperitetnom.
Protojer-stavrofor Rastko Maksimović, tokom jutrošnje službe u Spomen-hramu Rođenja Presvete Bogorodice, poručio je da je Sveti Stefan prvi postradao za vjeru Hristovu, čije rođenje je nada za čovječanstvo, zbog čega nije slučajno da se na današnji dan proslavlja i Dan Republike Srpske.
On je pozvao ljude, bez obzira na razlike u mišljenju, da poštuju Dan Republike Srpske, za koju su mnogi dali živote da bi danas srpski narod živio u slobodi.
Spomenko Gostić je rođen 15. avgusta 1978. godine u Doboju, a kao pripadnik Vojske Republike Srpske poginuo je od granate 20. marta 1993. godine, nedaleko od svog sela Jovići na Ozrenu.
Tada je, osim njega, život izgubilo još pet srpskih vojnika.
Gostić je odlikovan posthumno Zlatnom medaljom za hrabrost “Miloš Obilić” od predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.
Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Republika srpskog naroda u BiH.
Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima koja su se ticala opstanka Jugoslavije i nakon što su pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba, koji su imali konstitutivni status.
/SRNA/