Iako je jedan od brendova Doboja bilo štamparsko preduzeće ”Grafičar”, tradicija kvalitetnog štampanja u Doboju seže u 1930. godinu kada u Doboj dolazi Moric Trinki, Jevrej iz Zenice. On ženi sestru uglednog i bogatog dobojskog preduzetnika, takođe Jevreja Jozefa Pesaha koji mu je pomogao da kupi kuću u Ulici Kralja Aleksandra, kasnije Ismeta Kapetanovića na broju 18.
Novcem dobijenih od ženine porodice on kupuje štampariju u Zenici i prenosi je u Doboj, ali je imao problem sa radnicima, odnosno nije mogao naći kvalifikovane radnike za rad u štampariji, pa se za pomoć obratio svom prijatelju Josipu Layu koji je imao štampariju u blizini Dervente. Iz ove štamparije dovodi radnika Franju Barunovića i štamparija počinje sa radom. Štampaju se prvi leci, plakati, programi i razni drugi materijali.
Ubrzo se štamparija počela razvijati i prima nove učenike među kojima su bili: Ludvig Barunović sa Usore i Jakob Krajter. Štamparija se počela proširivati, ali već je na vrata uveliko kucao Drugi svjetski rat, koji odvodi sve radnike iz štamparije i vlasnik Moric Trinki ostaje sam.
Morica su sa njegovom suprugom 1943. godine odveli u logor i iste godine strijeljali.
Štampariju prisvaja jedan ustaški poručnik i 1944. godine je prebacuje u Novu Gradišku. Poslije rata ona ponovo biva vraćena u Doboj, a kao njen vlasnik javlja se Moricov brat Emanuel. On sa Ludvigom Barunovićem sklapa ugovor i štamparija ostaje u Doboju da nastavi sa radom, poslove će voditi Ludvig, a dio prihoda se daje Emanuelu.
Iz nekih razloga 1946. godine Emanuel ipak odlučuje da je u potpunosti preuzme, raskine ugovor i preseli štampariju u Zenicu, a kuću je prodao. Dalja sudbina Moricove štamparije nije poznata. Pretpostavlja se da je smještena negdje u zeničkoj Željezari u prikrajku.
A u Doboju, na istoj adresi, kod ukrštanja ulica Josipa Jovanovića, sada Vojvode Stepe, i Ismeta Kapetanovića, sada Kralja Aleksandra, biva formirano društveno preduzeće ”Grafičar” koje ispočetka zapošljava radnike koji su zanat učili u Moricovoj štampariji, i uveliko se govori o ofsetu kao štampi budućnosti.