Božićni post počinje danas, a cilj posta je približavanje Bogu, kako kroz uzdržavanje od mrsne hrane i zlih misli, tako i kroz molitvu i činjenje dobrih djela.
Zajednicu sa Bogom postižemo upravo postom u kojem je vrhunac pričešće koje predstavlja krajnji cilj. Božićni post traje četrdeset dana, ali nije tako strog kao Veliki Post, a završava se 6. januara.
U toku cijelog ovoga posta, po pravilu se ne jede meso, mliječni proizvodi i jaja. Ulje i vino su dozvoljeni svim danima osim srijede i petka koji se poste “na vodi”.
Riba se jede svake subote i nedjelje kao i na Vavedenje Presvete Bogorodice (4. decembra), čak i ako praznik padne u srijedu ili petak.
Posljednja nedjelja Božićnog posta posti se strožije, bez upotrebe ribe, a po mogućnosti “na vodi”.
Na Badnji dan se ne upotrebljava ni ulje ni vino, već se obavezno posti “na vodi”.
Veoma je važno da pravoslavni hrišćani koji žive u zemljama u kojima se novogodišnji praznici slave po novom kalendaru i padaju u vrijeme Božićnog posta, ne prekidaju post, već da Novu Godinu proslavljaju kada ona dođe po pravoslavnom kalendaru, poštujući tradiciju svojih predaka i crkvena pravila.
Pravi post ima dvije strane: tjelesnu i duhovnu i sastoji se kako u uzdržanju od mrsne hrane tako i u uzdražavanju od rđavih misli, želja i djela i u posvećivanju molitvama i dobročinstvima.
Duhovni post sastoji se u činjenju dobrih djela, praštanju, molitvi i pokajanju.
Tjelesni post je pomoćno sredstvo za borbu protiv strasti i grijehova kakva je gordost koja se smatra korijenom svakog daljeg zla.
Božićni post je ustanovljen radi toga da bismo se prije dana “Hristovog rođenja očistili pokajanjem, molitvom i postom, kako bismo čista srca, duše i tijela mogli sa strahopoštovanjem da dočekamo Sina Božjeg koji se javio svijetu, i da bi mu, pored običnih darova i žrtvi, prinijeli naše čisto srce i želju da slijedimo Njegovo učenje”.
Stvarni post privodi čovjeka smirenju. A u smirenju čovek stiče saznanje, da za čoveka spasenje leži jedino u Bogu, u njegovoj milosti.
Srpska pravoslavna crkva četiri puta godišnje ima višednevne postove – Božićni, Vaskršnji ili Časni uoči Vaskrsenja Hristovog, Petrovski pred praznik posvećen Svetom apostolima Petru i Pavlu (12. jula) i Gospojinski, uoči Uspenija Presvete Bogorodice (28. avgusta).
Foto: Srđan Vujmilović (www.instagram.com/srdjanvujmilovic)
/Tanjug/