Kristijan Šmit, član vladajuće Hrišćansko-socijalne unije Njemačke, sestrinske stranke Angele Merkel, i bivši ministar poljoprivrede, dobio je juče potvrdu Vlade Njemačke kao kandidat za poziciju visokog predstavnika.
Ovim činom, Šmit je zvanično postao njemački kandidat i od sada će biti u mogućnosti da pokrene razgovore sa zvaničnim predstavnicima BiH i međunarodnim partnerima, posebno u Savjetu za provođenje mira, kojima bi trebalo da predstavi svoju kandidaturu, namjere koje ima i aktivnosti koje bi želio da preduzme ako dobije podršku, što još nije sasvim izvjesno.
Kako saznajemo, Njemačka do sada nije mogla da se oglašava o ovoj kandidaturi niti da odgovara na medijske spekulacije, posebno u bh. medijima, zato što formalno Šmit nije bio kandidat.
Rečeno nam je da Njemačka odbacuje medijske napise da je kandidatura dogovorena s Rusijom, kao i da je to rađeno iza leđa Vlade SAD, ili da bi Šmit trebalo da preferira neku od strana u BiH. Kako nam je pojašnjeno, Šmit još nije dobio zvaničnu podršku većine predstavnika PIC-a i međunarodnih partnera te sada slijede razgovori o ovoj temi.
“Nezavisne” saznaju da bi Kristijan Šmit trebalo da ubrza ispunjavanje pet uslova i dva cilja za uspješno i kompletno privođenje mandata OHR-a kraju, kako bi se BiH mogla posvetiti evropskom putu. Na tom putu, kako nam je rečeno, Šmit bi želio imati saradnju s Kancelarijom specijalnog predstavnika EU u BiH, što je pozicija koju obavlja Johan Zatler, šef Delegacije EU.
Iako se u medijima govorilo da će Šmit obilato koristiti bonska ovlaštenja, “Nezavisne” saznaju da bi taj instrument bio korišten samo u krajnjoj nuždi, i to u slučaju ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH i veličanja ratnih zločina i ratnih zločinaca. Šmitov glavni posao bi bio, kako saznajemo, da bude ono što je Dejtonski sporazum dodijelio visokom predstavniku – da bude vrhovni tumač Dejtonskog sporazuma i zakona i drugih aktivnosti koje se eventualno budu sprovodile u narednom periodu. Šmit će, kako saznajemo, imati jednak odnos prema svim faktorima u BiH.
Iako se još zvanično ne zna stav SAD, rečeno nam je da je administracija Donalda Trampa stava da o tome treba da odluči nova administracija, kada stupi na dužnost. Rečeno nam je da Džo Bajden, novi američki predsjednik, principijelno nije želio da govori o svojim spoljnopolitičkim prioritetima sve dok zvanično ne postane predsjednik, ali je vrlo važno da smo saznali da Bajden namjerava da u evropskom susjedstvu glavnu riječ prepusti Evropi. Ako idemo tom logikom, može se zaključiti da SAD neće imati primjedbe na njemačku kandidaturu, ako to bude evropski stav.
Vlada Njemačke u saopštenju koje je juče izdala, pozdravlja odluku da Šmit bude imenovan na ovu poziciju.
Kristijan Šmit kao novi visoki predstavnik u BiH, znači da Njemačka preuzima inicijativu za vraćanje zemlje na međunarodnu političku agendu. Njemačka vlada ima veliki interes za razvoj BiH i podržava buduće članstvo BiH u EU”, saopšteno je iz Vlade Njemačke. Kako su istakli, Šmit je bio aktivan devedesetih godina prošlog vijeka, a i kasnije je više puta posredovao u kriznim situacijama u BiH u ime Vlade Njemačke.
“Kandidatura se odvija u uskoj koordinaciji s međunarodnim partnerima i članovima Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje mira, koji odlučuje o imenovanju visokog predstavnika”, istakli su oni. Zahvalili su Valentinu Incku na dosadašnjem angažovanju i dodali da će on uživati podršku Njemačke dok god bude na poziciji visokog predstavnika.
U Ambasadi Rusije za Srnu su prokomentarisali da se stav Rusije o OHR-u nije promijenio te da se zalažu za njegovo zatvaranje.