BiH je posljednja u regionu kad je u pitanju odustajanje od elektrana na ugalj, ali najava Ursule fon der Lejen, predsjednice Evropske komisije, da je i BiH konačno započela s EU da razgovara o modalitetima prelaska s energije uglja znači da je energetska tranzicija konačno započela.
Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su u protekle dvije godine u razgovorima s najrelevantnijim međunarodnim institucijama pisale o problemima implementacije ovih projekata, a Manuela Nesl, šefica Kancelarije u BiH Evropske banke za obnovu i razvoj, prošle godine nam je rekla da s BiH nemaju nijedan projekat o tranziciji s energije uglja. Ona nam je tada rekla da njena banka više neće finansirati projekte koji se odnose na energiju dobijenu iz uglja. Poslali smo im upit da li se nešto promijenilo, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili odgovor. Međutim, na stranici EBRD-a je vidljivo da su svi krediti koji su zaključeni u proteklih godinu dana između organa u BiH i ove banke u vezi s nekim drugim oblastima, što znači da se ništa nije promijenilo, odnosno da i dalje nema projekata s BiH koji se odnose na zelenu tranziciju.
Zdravko Milovanović, stručnjak za energetiku, za “Nezavisne novine” kaže da je problematika energetske tranzicije mnogo kompleksna tema, koja se neće moći riješiti u kratkom periodu.
“Vidite kako cijene energenata poput gasa skaču u Evropi, tako da sam jako zabrinut da je na pomolu velika energetska kriza. Veliki problem je u tome što obnovljivi izvori i u najrazvijenijim zemljama i zemljama koje su u tome najviše odmakle i dalje ne mogu pokriti potražnju”, kaže on.
Ističe da BiH, bez obzira na teškoće s kojim će se suočiti po pitanju energetske tranzicije, nema drugog izbora osim da prati trendove koji su u okruženju, i da od EU pokuša dobiti što više grantova kako bi razvila obnovljive kapacitete.
“Lako je donijeti propise, ali je pitanje ko će to platiti. Sigurno je da će energetska tranzicija značiti i povećanje cijena električne energije, i to je neminovno”, istakao je on. Kao prelazno rješenje Milovanović vidi modernizaciju postojećih termalnih postrojenja koja su ekološki prihvatljivija, dok se ne razvije dovoljno obnovljivih kapaciteta koji bi onda omogućili da se ova postrojenja trajno zatvore.
Koliko god BiH i dalje polagala nade u energiju uglja, postaji problem sve težeg iznalaženja finansiranja za izgradnju ovih postrojenja. Posljednji udarac ekonomiji uglja zadala je Kina, koja je najavila da ni ona više neće finansirati niti podržavati izgradnju termocentrala van njene teritorije, što znači i da je i projekat “Blok VII” u Tuzli, takođe, osuđen na propast.
Podsjećanja radi, upravo je Janez Kopač, sekretar Energetske zajednice, u intervjuu za “Nezavisne novine” najavio takav ishod, iako su u to vrijeme svi u FBiH vjerovali da će taj projekat biti realizovan. Osim toga, zbog tog projekta, Energetska zajednica je pokrenula postupak protiv BiH, a prijete joj i dodatne sankcije.
Fon der Lejenova je na Brdu kod Kranja ponovila stav Evropske komisije da će zapadnom Balkanu biti stavljeno na raspolaganje devet milijardi grantova, od kojih će veliki dio biti namijenjen energetskoj tranziciji.
Foto: Benita Welter, Pixabay