Iako su mnogi detalji razgovora Džoa Bajdena, američkog predsjednika, i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina, koji su vodili na samitu u Ženevi, i dalje nepoznati javnosti, opšti utisak novinara koji su prisustvovali samitu je da su odnosi u određenoj mjeri popravljeni i da postoji prostor za dalje unapređenje. Nijedna od relevantnijih publikacija nije objavila da su odnosi nakon samita pogoršani.
Ako se ovo pokaže tačnim, moguće je očekivati i popravljanje odnosa na prostoru zapadnog Balkana te smanjivanje tenzija.
Podsjećanja radi, “Nezavisne novine” su proteklih mjeseci pisale, pozivajući se na njemačke i američke izvore, da bi samit mogao dovesti do boljeg razumijevanja između ove dvije zemlje, a da je jedna kockica u tom mozaiku i sređivanje odnosa između dvije supersile na prostoru zapadnog Balkana, iako je većina medija i analitičara očekivala suprotne rezultate.
Objašnjeno nam je da je Evropa, a posebno Njemačka, snažno insistirala i posredovala da SAD i Rusija postignu dogovor kako bi evropski kontinent izbjegao da ponovo postane središte hladnog rata između dvije najveće nuklearne sile. U tom kontekstu, objašnjeno nam je, a što se pokazalo tačnim, da ni Rusija ni Amerika neće odbiti njemačku inicijativu da dobije novog visokog predstavnika u BiH, koji će od 1. avgusta zamijeniti Valentina Incka.
Iako na pres-konferenciji nijedan predsjednik nije govorio o zapadnom Balkanu, Putin je novinarima objasnio da su o svim temama o kojima se raspravljalo ostvareni konstruktivna atmosfera i razumijevanje.
“Mislim da smo zaista imali ispravne procjene po brojnim pitanjima. Obje strane su izrazile želju da se međusobno bolje razumijemo, da tražimo zajednička stajališta. Razgovor je bio sasvim konstruktivan”, rekao je Putin.
Sa druge strane, Bajden je na pitanja novinara odgovarao s određenom nervozom, jer je dio američkih medija izvještavao da je popustio pred Putinom, što nije tačno. Međutim, Bajden je između redova izjavio da su se SAD i Rusija dogovorili o nekim pitanjima u vezi sa Kinom.
“Rusija se nalazi u teškoj situaciji, jer je pritisnuta od strane Kine. Oni očajnički žele da ostanu velika sila”, rekao je Bajden.
Da zapadni Balkan bude na agendi dva lidera, pobrinula se Angela Merkel, njemačka kancelarka.
Naime, upravo je Merkelova u pripremnim razgovorima pred samit spomenula zapadni Balkan u razgovoru s obojicom lidera. Iz Ministarstva spoljnih poslova Njemačke je, nakon razgovora sa Bajdenom krajem januara ove godine, u saopštenju objavljeno šest tema o kojima se razgovaralo, među kojima je bio i zapadni Balkan. U saopštenju nakon razgovora Merkelove s Putinom, koji je telefonski obavljen 8. aprila, a koji ima svega tri vrlo kratka pasusa, čak je direktno spomenuta i BiH, što je vrlo neuobičajeno za tako važan razgovor. Iz ovog se može zaključiti da je s Putinom razgovarala o novom visokom predstavniku.
Faris Kočan, istraživač na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, međutim, smatra da nije došlo do napretka u odnosima SAD i Rusije. On je za “Nezavisne novine” ocijenio da je veći rezultat samita Bajdena s Putinom učvršćivanje odnosa Amerike i Evrope.
“Meni se čini veoma bitnom izjava koju je dao visoki predstavnik EU Žozef Borel da EU mora biti spremna na još lošije odnose sa Rusijom, a to bi onda značilo da se Bajden i Putin u suštini nisu ništa dogovorili”, smatra Kočan.